ZAGREB, U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnicu u Zagrebu danas je potpisao pet ugovora iz područja zdravstva i socijalnih usluga, ustanova iz Vukovarsko-srijemske županije, vrijednih više od 8,6 milijuna eura. Radi se o projektima Centra za rehabilitaciju Mala Terezija, Centra za pružanje usluga u zajednici sv. Ana, Domu za odrasle osobe Nuštar te dva projekta Doma zdravlja Vukovarsko-srijemske županije.
Kako je rečeno riječ je o iznimno važnim projektima koji neće ostati sami na ugovorima i brojkama nego će donijeti vrlo konkretnom poboljšanju kvalitete života naših građana.
Jedan od projekata usmjeren je na zdravstvo pa će tako kroz projekt „Zdravlje danas za sigurno sutra“ nabavit se vrijedna medicinska oprema za potrebe Dom zdravlja Vukovarsko-srijemske županije i Zavoda za hitnu medicinu. S tom medicinskom opremom značajno će se unaprijediti primarna, specijalističko-konzilijarna i hitna zdravstvena zaštita građana. Vrijednost projekta iznosi gotovo 500 tisuća eura, a samo na području Vinkovaca i Vukovara obuhvaća više od 54 tisuće korisnika.
Drugi potpisani projekt Doma zdravlja Vukovarsko-srijemske županije vrijedan je 2,6 milijuna eura i namijenjen je za nabavku medicinske opreme za preostala područja županije. Ulaganja obuhvaćaju nabavu suvremene medicinske i dijagnostičke opreme, razvoj telemedicinskih usluga te unapređenje kompetencija zdravstvenih djelatnika. Isto tako kroz taj projekt će biti nabavljena i oprema za ambulante na području ruralnih jedinica lokalne samouprave od kojih je najznačajnije istaknuti ručni defibrilator, UZV, uređaj za automatsku masažu srca, CBCT uređaj, radna stanica za očitovanje mamografskih snimaka, radiološki ultrazvuk s tri sonde… O značaju ovog projekta govori i činjenica da će kroz njega biti nabavljeno čak 13 UZV uređaja vrijednih preko 800 tisuća eura.
Istaknuto je kako se na taj način dio dijagnostike i zdravstvenih usluga dodatno približava građanima, povećavaju kapaciteti primarne zdravstvene zaštite i smanjuje pritisak na bolnički sustav.
Jednako su važna i tri projekta u području socijalne skrbi. Kroz projekte Doma za odrasle osobe Nuštar, Centra za rehabilitaciju Mala Terezija i Centra za pružanje usluga u zajednici Sv. Ana stvaraju se bolji uvjeti za djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djecu s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i njihove obitelji. Grade se i uređuju kuće i stanovi za organizirano stanovanje, prostori za boravak, terapije i podršku, nabavljaju vozila te razvijaju usluge koje korisnicima omogućuju sigurniji, kvalitetniji i samostalniji život u zajednici.
Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije na svim tim projektima bila je partner od same pripreme projekata pa sve do provedbe.
“Naš tim sudjelovao je u pripremi svih projektnih prijava, a sada ćemo biti uključeni i u njihovu provedbu. Upravo to pokazuje ono što želimo da Razvojna agencija bude – stručan i pouzdan partner ustanovama, od prve projektne ideje do trenutka kada ulaganje postane stvarna usluga, oprema ili prostor koji ljudi koriste”, rekla je ravnateljica Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije Danijela Slipčević.
Dodaje kako se na ovakvim projektima najbolje vidi što europski fondovi znače u praksi kao i da se iza svakog ugovorenog iznosa nalazi neka vrlo konkretna potreba – bolja zdravstvena dijagnostika, sigurniji dom, dostupnija terapija, podrška obitelji ili mogućnost da osoba živi što samostalnije i bude uključena u svoju zajednicu. Podsjetila je i kako je Vukovarsko-srijemska županija danas jedno veliko gradilište jer nema niti jednog dijela županije, a da se neki projekt ne provodi. Primjera radi samo kroz školstva trenutno se provodi 18 projekata u okviru kojih se dograđuju škole, grade sportske dvorane i slično, a koji za cilj imaju stvaranje uvjeta za uvođenje jednosmjenske nastave. U isto vrijeme grade se vatrogasni domovi, obnavljaju razni objekti, a u isto vrijeme se provode i projekti prekogranične suradnje.
Po riječima Slipčević tu je i niz manjih projekata koji, možda, nisu toliko financijski važni Koliko su važni na način da podižu kvalitetu života svih građana županije.
“Ovi projekti istodobno pokazuju i koliko se promijenila uloga razvojnih agencija. Naš posao nije samo pratiti natječaje i pripremiti prijavu. Zajedno s ustanovama prepoznajemo potrebe, oblikujemo projekt, pripremamo ga za financiranje, a nakon odobrenja ostajemo uz korisnika tijekom cijele provedbe. Najbolji rezultat našeg rada zato nije broj prijavljenih projekata, nego trenutak kada projekt koji smo zajedno pripremali postane ugovor, a zatim konkretna oprema, novi prostor ili bolja usluga za naše građane. Tada se najbolje vidi smisao europskih sredstava – kada ulaganje iz dokumentacije prijeđe u stvarni život i ostavi trajnu vrijednost u našoj zajednici”, zaključila je Slipčević.
