VINKOVCI, Više od 2,5 milijarde ljudi širom svijeta nema odgovarajuću odvodnju otpadnih voda, a svakog dana u svjetske vode ispušta se 2 tone otpadnih voda. Ispuštanje otpadnih voda u vodotoke ima kao posljedicu ozbiljno smanjivanje količine slatkih voda u svijetu. Zaštita vodnih resursa znatno je jeftinija od njihove sanacije nakon onečišćenja. Zato je vrlo važno istaknuti činjenicu da se Vinkovci mogu pohvaliti suvremenim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) “Jošine”, a kako “Jošine” funkcioniraju imali su se priliku u povodu Dana planeta Zemlje koji se obilježava 22. travnja, pobliže upoznati i novinari.
Uređaj “Jošine” s radom je započeo 2004. godine kao uređaj za mehaničko i biološko pročišćavanje otpadnih voda. Projektiran je za opterećenje od 43.000 stanovnika, što znači da u potpunosti zadovoljavaju potrebe grada Vinkovaca, s mogućnošću proširenja do 64.000 stanovnika.
O značenju samog uređaja nije potrebno puno govoriti, kaže Darko Štiler, rukovoditelj “Jošina”dodajući kako se prije njegove izgradnje sva otpadna voda iz vinkovačkih domaćinstava i gospodarskih subjekata ulijevala u Bosut, a da se sada u Bosut ulijeva samo čista, pročišćena voda. Štiler navodi kako se s uređaja “Jošine” upravlja i radom uređaja u Otoku, Ivankovu i Cerni, a uz njih, u nadležnosti Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije (VVK) je i uređaj u Nuštru. Na uređaj “Jošine” su spojene i sve precrpne stanice u Vinkovcima i okolnim mjestima koja imaju kanalizacijske precrpne stanice, a to su Nuštar, Cerić, Otok, Ivankovo i Cerna tako da se 24-satno dežurstvo osim na uređaje odnosi i na nadzor nad svim crpnim stanicama otpadne vode u Vinkovcima i ostalim mjestima.
“U sklopu projekta Aglomercija Vinkovci uređaj “Jošine” bit će podignut na III. stupanj pročišćavanja. To znači da će uz sadašnje mehaničko i biološko pročišćavanje vinkovački uređaj uklanjati i dušik i fosfor iz otpadne vode čime će se stupanj zaštite okoliša u gradu dići na još višu razinu odnosno Vinkovci će se naći među onim urbanim sredinama koje zadovoljavaju visoke ekološke standarde očuvanja okoliša”, naveo je Štiler.
Po njegovim riječima, godišnje se na “Jošinama” preradi 2000-2500 kubika dehidriranog (ispresanog) mulja. Mulj koji nastaje koristi se isključivo za poljoprivredu jer se tretira kao poboljšivač tla odnosno ima funkciju gnojidbe tla. Zbog obrade mulja na uređaju je u proljeće 2013. godine izgrađena nadstrešnica kako mulj ne bi kisnuo. Naime, mulj koji se dehidrira ima suhu tvar oko 21 do 23 posto koju je potrebno očuvati kako se uslijed oborinskih voda ne bi smanjila i kako bi mulj mogao imati potrebnu gustoću da se može prevoziti na poljoprivredno zemljište.
Na uređaju “Jošine” krajem 2015. godine postavljeni su solarni fotopaneli koji u velikoj mjeri smanjuju potrošnju električne energije, pogotovo u proljetnom i ljetnom razdoblju što donosi veliku uštedu na potrošnji i na angažiranoj snazi.
“Vidljivo je da vinkovački uređaj ima vrlo veliki značaj za vode Bosuta. Svih ovih godina ukupan učinak pročišćavanja bio je 97, 98 posto što dovoljno govori o pozitivnom učinku uređaja “Jošine” na rijeku u koju nakon izgradnje uređaja i njegovog puštanja u rad više ne dolazi otpad iz kanalizacije. Pomoću finih i grubih rešetki iz kanalizacije se uklanja otpad, pijesak, mulj, ali i krupniji otpad koji neodgovorni pojedinci bacaju u kanalizaciju. Izvađeni mulj se dehidrira, a voda je obogaćena kisikom”, kaže taj stručnjak.
Navodi kako su se u vodi Bosuta i uz njegove obale pojavile nove vrste riba i ptica, te da već godinama nije zabilježen zijev riba što je u prošlosti znalo događati zbog nedostatka kisika u vodi.
“Zato apeliramo na korisnike priključene na kanalizacijski sustav da ne bacaju u njega različiti otpad koji se ne može razgraditi i kojemu nije mjesto u kanalizaciji kao što su krpe, plastične boce, pelene, daske itd. jer takva vrsta otpada u kanalizaciji stvara velike poteškoće u radu crpnih stanica. Obrada takvog otpada na uređaju zahtijeva i dodatni rad djelatnika koji fizički moraju očistiti takav otpad budući da ne postoji tehnologija koja će takav tip otpada sama razgraditi i odstraniti”, kaže Darko Štiler.
