VUKOVAR, Koliko je pitanje odvojenih škola u Vukovaru i najava gradonačelnika Vukovara Ivana Penave da će raditi na njihovom spajanju osjetljiva i bitna govori i činjenica da su se u raspravu na tu temu vrlo brzo uključile sve političke stranke. Svi oni, ponukani raznim razlozima, sudjeluju u raspravi i iznose svoje argumente.
Još tijekom izborne kampanje Penava je rekao kako će, ako dobije još jedan mandat, raditi na ujedinjavanju odvojenih škola i vrtića.
„Znam da će se tomu protiviti HDZ i SDSS, ali znam da će to većina građana Vukovara od mene očekivati. Došlo je vrijeme da djeca više ne idu u odvojene škole i vrtiće“, rekao je Penava.
Govoreći na ovu temu kazao je i kako se od ponuđena tri modela nastave za pripadnike nacionalnih manjina u Hrvatskoj „pod pritiskom SDSS-a u Vukovaru provodi najrigidniji model“ kao i da se „nije poštovalo slovo zakona, prema kojemu roditelji mogu izabrati po kojem modelu će im djeca pohađati nastavu“.
„To nije bilo, u praksi to nije postojalo, nego se vršio pritisak na ljude da moraju odabrati model koji je najrigidniji, a ujedno najprihvatljiviji za određenu političku strukturu. Nije normalno da djeca ne idu zajedno u škole i da se ne poznaju. Okupiti ćemo široku zajednicu građana, udruga, stručnjaka i političara kako bismo ujedinili vukovarske škole i omogućili mladima da zajedno uče, druže se i odrastaju“, rekao je Penava.
Njegov prijedlog podržava i predsjednik Hrvatske konzervativne stranke i saborski zastupnik Marijan Pavliček, koji je do proših izbora obnašao dužnost zamjenika gradonačelnika, koji je mišljenja da je glavni uzrok sukoba učenika u gradu upravo odvojenost škola. Najavio je kako će u Hrvatskom saboru pokrenuti inicijativu o promjeni državnog pedagoškog standarda u osnovnim i srednjim školama.
„Mladi u Vukovaru paralelno žive tako da je više od 20 generacija učenika različito učilo o Domovinskom ratu, Oluji, vojno-redarstvenim akcijama… Potrebne su promjene zakona koje bi omogućile da djeca idu zajedno u škole, a da učenici nacionalnih manjina, ako žele, mogu pohađati dopunsku nastavu i učiti o svojoj povijesti, vjeronauku… To je jedini pravi i ispravan put za budućnost grada”, rekao je Pavliček.
Slično razmišlja i predsjednik vukovarskog HDZ-a Nikola Mažar koji smatra da je spajanje razreda smjer u kojem Vukovar radi svoje dalje budućnosti i budućnosti djece treba ići.
„Međutim, to ne može biti odluka jednoga čovjeka, nego se o tome mora postići konsenzus svih stranaka. Za to je potrebna promjena zakona u Hrvatskom saboru. HDZ jest za taj smjer da djeca zajedno idu u škole. Radi se o kompleksnom pitanju koje se ne smije i ne može “lomiti preko koljena”. Moramo zajednički odabrati model školovanja koji je najbolji za djecu i grad“, rekao je Mažar.
Tijekom izborne kampanje novo izabrani predsjednik Gradskoga vijeća Vukovara Željko Sabo najavio je da će ukoliko bude izabran za gradonačelnika odmah staviti prijedlog na Gradsko vijeće grada Vukovara da se raspiše referendum vezano za obrazovanje kako vrtića tako i osnovnih škola u gradu Vukovaru.
„Građani Vukovara moraju da sami se izjasne što žele, i da shvate, i da shvatimo svi što žele Vukovarci i roditelji te djece. Da li je to odvojena škola kao što jeste i vrtića ili da promijenimo taj model“, rekao je Sabo koji nije izabran za gradonačelnika ali koji obnaša dužnost predsjednika Gradskoga vijeća i čija će ruka očigledno ići u tome smjeru ako dođe to pitanje na dnevni red.
U isto vrijeme predstavnici srpske nacionalne manjine u Vukovaru i Hrvatskoj imaju sasvim drugačije mišljenje.
„Modeli obrazovanja u Vukovaru, kao i u Hrvatskoj, nisu ničiji hir nego da se radi o pravu manjina koje je regulirano Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Neki ljudi očigledno još uvijek nisu shvatili da pripadnici manjinskih zajednica konzumiraju prava koja im pripadaju prema zakonu usvojenom u Saboru od većine, ali i prema Ustavnom zakonu za koji je glasala dvotrećinska većina“, kaže predsjednik vukovarskog SDSS-a i zamjenik gradonačelnika Vukovara iz reda srpske nacionalne manjine Srđan Kolar.
Dodaje i kako pravo na školovanje na manjinskom jeziku i pismu pripadnici srpske nacionalne manjine crpe isključivo iz hrvatskih zakona tako da sve ovakve inicijative imaju jasan put koji bi morale proći.
„Ako Republika Hrvatska odluči da Srbima nisu potrebne takve škole ili da će im to pravo u određenom odliku uskratiti, to je stvar njene odluke – a ne lokalne vlasti ili pripadnika nacionalnih manjina. Ukoliko bi Penavina inicijativa nekako uspjela to bi dovelo do ozbiljnog kršenja hrvatskih zakona ali i niza međunarodnih sporazuma kojima je Hrvatska potpisnik. Kada bi to uspjelo postavilo bi se i pitanje što će biti sa školama za talijansku, mađarsku ili češku nacionalnu manjinu“, rekao je Kolar.
Isto razmišlja i donedavni zamjenik gradonačelnika Vukovara iz reda srpske nacionalne manjine Srđan Milaković koji je i predsjednik Demokratskog saveza Srba
„Svakako da ćemo biti protiv takvoga prijedloga ukoliko on dođe na dnevni red Gradskoga vijeća. Radi se o jedinom pravu za vukovarske Srbe koje se još koliko – toliko prakticira u praksi. Sve ostalo je postalo mrtvo slovo na papiru“, rekao je Milaković.
Ideji Ivana Penave protivi se i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac ističući kako o nečemu takvome ne može odlučivati gradonačelnik nego se odluka o tome donosi u Hrvatskom saboru.
„Ovo pitanje regulirano je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina kao i nizom drugih sporazuma kojima je Hrvatska potpisnik. Penava poslije ćirilice, ratnih zločina i navijačkih sukoba sada pronašao još jednu temu za podizanje političko-etničkih tenzija u Vukovaru i Hrvatskoj. Međunarodne dokumente, koje je Republika Hrvatska ratificirala i pretvorila u svoj zakonodavni okvir, Penava želi proglasiti nevažećim u Vukovaru. To je već učinio s ćirilicom. On na području Vukovara želi suspendirati međunarodne dokumente i domaće zakone te poništiti prava srpske zajednice i ući u sukob s centralnom vlašću u Zagrebu. To je smisao i logika njegova političkog djelovanja: na pravima Srba održavati tenzije i proizvoditi i organizirati lov na političke vještice“, rekao je Pupovac.
Tijekom svoje zadnje posjete Vukovaru na ovu temu kratko je govorio i predsjednik RH Zoran Milanović pozivajući aktere da se dogovore.
„Ne želim o tome govoriti jer kada god sam nešto rekao nije valjalo. Kao predsjednik Vlade RH provodio sam hrvatske zakone kada je bila riječ o pravu manjine na dvojezičnost i tada sam nazivan četnikom. Neka se dogovore što hoće. Neka Pupovac i ekipa od par tisuća ljudi koji glasaju za njega dogovore što hoće“, poručio je Milanović.
Tekst je potican sredstvima u sklopu projekta Novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.
AUTOR: NIKOLINA BRADARIĆ
