Za najveći kršćanski blagdan, Uskrs, sve se vrti oko tradicije i naravno prigodne hrane, a vrhunac čini uskršnji doručak pri kojem se obično za stolom okuplja cijela obitelj. Većina nas upravo se njemu veseli zbog šarenih pisanica i svježih proljetnih namirnica, piše punkufer.dnevnik.hr.
Svečani doručak počinje se spremati dan prije, na Veliku subotu, a zatim se hrana u nedjelju ujutro nosi na blagoslov. Uskrs je od kad postoji vješto isprepleten s pučkim vjerovanjima i običajima koja su postojala na našim prostorima puno prije Svetog Trojstva. Bojana ili ispisana jaja, kao simbol novog života, plodnosti i buđenja proljeća, spremljena bi bila u košaricu zajedno s ostalom hranom koja će se naći na blagdanskom stolu i prekrivena ukrasnim stolnjakom, a nakon blagoslova trebala su što prije stići u dom.
Putovanje od crkve do kuće pretvorilo bi se u pravo natjecanje jer se prije vjerovalo da će žena koja stigne prva u svoj dom u narednoj godini prednjačiti u svemu; u poslu, ali i privatnom životu. I njihovi muževi bili su praznovjerni pa su čekali svoje žene pred crkvom i zaprežnim kolima jurili put kuće. Nakon žestoke utrke sve bi košarice naposljetku stigle do svog stola, za kojim su ih čekali ukućani umiveni, sređeni i spremni na kušanje hrane koju ne jedu svaki dan.
Blagoslovljena ili ne, na svakom stolu sigurno je dobro došla zato vam donosimo pet namirnica s kojima je svaki uskršnji doručak potpun.
Jaja
Od svih teorija o tome kako je bojenje jaja postalo dio naše tradicije najdraža nam je ona koja slavi dolazak proljeća, odnosno novi život nakon zime te običaj da se tako ukrašena poklanjaju obitelji i prijateljima. Prije su se jaja bojala prirodnim bojama koje bi se dobivale od kora luka, cikle ili peršina. Danas postoji puno više načina kako ih obojiti ili oblijepiti, no mnogi se još uvijek drže tradicionalnih metoda ukrašavanja.
I oni koji inače baš ne ljube jaja, za ovaj doručak pojest će bar jedno ili jajima makar ukrasiti dom. Na tradicionalnom blagdanskom stolu za Uskrs, u skoro svim dijelovima Hrvatske, mogla bi se naći i jaja utaknuta u pletenicu od tijesta ili kruh. Istarska pupica, titola, jajarica ili uskršnji perec samo su neki od naziva za ovaj jestivi ukras na stolu.
Šunka
Uz jaja uskršnji stol nezamisliv je bez šunke. Najčešće onu dimljenu samo skuhamo, no tradicionalno se ovakva šunka za Uskrs još peče u kruhu. Po običaju kuha se ili peče u subotu, a pri kraju kuhanja pored nje bi se stavila kuhati jaja. Ovakva šunka od davnina se sljubljivala s kuhanim jajima, mladim lukom i svježe ribanim hrenom.
Francuska salata
Neizostavan dio uskršnje trpeze čini i francuska salata. Mnogi u njoj uživaju samo u svečanim prilikama, poput proslave Nove godine pa jedva čekaju Uskrs da se ponovno sretnu. Kada je o francuskoj salati riječ uvijek vrijedi ona ‘o ukusima se ne raspravlja’; s dodatkom vrhnja ili ne, s više krastavaca ili izbacivanjem nekog od ključnih sastojaka samo su neke od neumornih rasprava u koje se možete upustiti tijekom uskršnjeg doručka. No na kraju, zapamtite, svi su mišljenja da upravo njihova mama radi najbolju francusku.
Rotkvice i mladi luk
Ovom malo ‘težem’ doručku nego što smo svakodnevno navikli, svježinu daju rotkvice i mladi luk. Mnogi od nas ove namirnice cijelu zimu čekaju kao ozebli sunce, a njihovim dolaskom znamo da smo na samom pragu proljeća tako da će se sigurno naći na svakome stolu. Ovi vjesnici proljeća svojom ljutinom, ali i slatkoćom odlično se slažu sa svim prije navedenim uskršnjim delicijama.
Pinca ili sirnica
U Dalmaciji uskršnji doručak ne može proći bez sirnice, a u kontinentalnoj Hrvatskoj poslije obilnog doručka neki će se još zasladiti i pincom. Od slastica na blagdanskom stolu u Sjevernoj Hrvatskoj mogle bi se još naći orahnjača i makovnjača ili međimurska gibanica.
