VUKOVAR, Poslije nedavnog pomora pčela u okolici Vukovara danas je održana konferencija za novinare na kojoj su pčelari i ostali stručnjaci iz oblasti pčelarstva govorili o trovanju pčela. Predsjednik udruge pčelara Vukovar ’91 Ivan Dumedžić rekao je kako je otrovano 200-ak pčelinjih zajednica te da je pčelarima pričinjena velika materijalna šteta.
„Razlog trovanja je činjenica što neki ratari nisu educirani i koriste zaštitna sredstva koja nisu dozvoljena. Tu moramo učiniti svakako više. Imamo i problem što za pčelare, kada im se nešto ovako dogodi, u ministarstvu poljoprivrede nema odluke po kojoj bi se oni obeštetili. Isto tako želimo pokrenuti inicijativu za osnivanje Banke pčelinjih zajednica iz koje bi, kod ovakvih slučajeva trovanja, pčelari mogli dobiti pčelinje zajednice po povoljnoj cijeni“, rekao je Dumendžić.
Kazao je i kako pčelari nemaju problema s velikim tvrtkama nego s pojedinim malim OPG-ima koji ne znaju ili se prave da ne znaju koji pesticid se (ne)može koristiti kao i u koje vrijeme se njima smiju tretirati nasadi.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet rekao je kako se trovanja pčela događaju ali i da u Hrvatskoj ukupne brojke nisu alarmantne. Prema njegovim riječima višegodišnje aktivnosti Saveza dovele su do niza konkretnih koraka i pomaka.
„Prije šest godina imali smo slučajeve trovanja pčela radi tretiranja uljane repice, Onda smo imali slučajeve pomora radi tretiranja komaraca i sada radi korištenja zaštitnih sredstava kod nasada boba. Tu imamo problem jer se jedne strane su pčelari i njihovi interesi, a s druge poljoprivrednici koji moraju koristiti ta sredstva radi proizvodnje hrane. Dakle, moramo pronaći model da obje strane budu zadovoljne“, rekao je Kocet.
Govoreći o razlozima zašto dolazi do trovanja pčela ukazao je na meke granice preko kojih se u Hrvatsku unose i nedozvoljena sredstva. Tu je, kako je rekao, i problem s edukacijom poljoprivrednika o korištenju zaštitnih sredstava gdje se, kako je rekao, uvjerenja kupuju pri čemu nema nikakvog znanja. Ukazao je i kako u Hrvatskoj ne postoji institucija koja može utvrditi s kojim sredstvom su pčele otrovane te da se to pokazalo u više navrata do sada. Najavio je i skori sastanak s čelnicima Ministarstva poljoprivrede na kojem će biti riječi o problemima s kojima se suočavaju pčelari.
„Svako trovanje pčela je zapravo samo dio nastale štete jer prava šteta se vidi kasnije u proizvodnji hrane. Nakon pomora pčela bilježimo slabije rezultate proizvodnje hrane jer nema oprašivača, a pčele su postale glavni oprašivač. Ti prinosi uljarica i voća mogu biti slabiji i do 50 posto“, rekao je redoviti profesor na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Bojan Stipešević.
