VUKOVAR, Drugi i posljednji dan 4. Media in Time festivala održan je u prostorijama Veleučilišta “Lavoslav Ružička” u Vukovaru. Nakon sadržajnog programa prvog dana, kruna ovogodišnjeg festivala u organizaciji Centra za kulturu medija bila je panel rasprava na temu “Manjinski mediji i identitet zajednice”. Može se reći kako je Vukovar idealno mjesto za međusobni dijalog ovakvog tipa jer se pokazuje slika kako više manjina može razgovarati o problemima koji ih okružuju i kako se nose s njima.
Razgovaralo se o financiranju manjinskih medija, koje se u ovom slučaju razlikuje od iskustva do iskustva. Bilo je riječi i o prijetnjama i neugodnostima s kojima se suočavaju manjinski mediji, neugodnostima na terenu, suradnji s državom… Kako je rečeno manjinski mediji se financiraju kroz različite projekte i natječaje, a kako je rekla jedna od panelista, novinarska Radio Dunava iz Vukovara, Anđelka Pejić kod ovakvog sustava financiranja najdraža velika razina neovisnosti te kako u šali kaže: “kod nas su dobrodošli svi – i pozicija i opozicija.”
Osim financiranja, potaknula se i tema pozicije manjinskih medija u društvu. Zbog različitih stavova, jako često puta korisnici manjinskih sadržaja skrivaju svoju konzumaciju tih medija. S druge strane, neki nemaju podršku ni od strane državnih vlasti. Glavna urednica tjednika Novosti Andrea Radak ispričala je svoje iskustvo prozivanja od strane lokalnih vlasti. Iako su svjesni svoga direktnog te kritičkog pristupa, prozivanje, verbalni napadi neugodnosti su koje prolaze svakodnevno, a kako je rekla najjače osude osjete u vrijeme predizbornih kampanja. Govorila je i o problemima s kojima su se suočavali pa i činjenice da se o ovome tjedniku govorilo i za saborskom govornicom. Prema njenim riječima posljednja kampanja protiv Novosti, koja je započela u travnju ove godine, je posebno žestoka i ona traje i dalje. Kulminiralo je s objavom imena i prezimena svih novinara i suradnika u jednom tjedniku. Po riječima Radak na sve te prozivke HND reagira redovito ali izostaje reakcija velikih hrvatskih medija kao i dijela saborskih zastupnika. Zabrinjava je činjenica kako slijedi „super izborna godina“ što bi moglo značiti da će napadi na tjednik Novosti biti nastavljeni i dalje.
Manjinske zajednice, osim osjećaja neprihvaćenosti, ponekad nemaju mogućnosti ostvarivanja prava poput ostalih. Vera Pavlović, glavna urednica dvomjesečnika Nova Dumka, koji govori o radu i djelovanju rusinske nacionalne manjine, rekla je kako rusinska manjinska zajednica više nema redakciju koja bi mogla osigurati novinarima redovite prihode, nego sve ide putem ugovora o djelu te autorskom honoraru. Ukazala je i na problem nedostatka mladih ljudi koji bi radili u ovome časopisu u budućnosti.
Kako se Hrvati osjećaju kao manjinska zajednica u Srbiji opisala je Zlata Vasiljević, urednica tjednika Hrvatska riječ. Naglasila je kako su do 2002. godine postojali pokušaji formiranja vjerskih časopisa, koji nisu bili uspješno realizirani. Financiranje Hrvatske riječi, koji je jedini tiskani mediji na hrvatskom jeziku u tom području, omogućeno je fondom Hrvatskog manjinskog vijeća. Istaknula je kako broj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji svakodnevno opada, što se na kraju osjeti i u medijskim vodama. I ona je podsjetila na probleme s kojima su se tijekom godina suočavali novinari ovoga tjednika na terenu te ukazala i na nekoliko slučajeva kada je redakciju Hrvatske riječi čuvala policija.
Ovom prilikom su gosti festivala govorili i o stanju manjinskih medija u BiH kojih je, kako je rečeno, jako malo. Ukazano je i na pozitivan primjer iz Istarske županije gdje su pripadnici talijanske nacionalne manjine zastupljeni u gotovo svim redakcijama kao i da postoji više emisija na talijanskom jeziku.
Na samom kraju zaključeno je kako je bitno da postoje manjinski mediji. Njihov glas jednako je bitan i autentičan kao i od ostalih lokalnih i nacionalnih medija.
AUTOR: Mihaela Stanić
Sufinancirano sredstvima:
