Odbor za kulturu i obrazovanje (CULT) Europskog parlamenta održao je ovoga tjedna javno saslušanje na temu unaprjeđenja medijske pismenosti u digitalnom dobu, uz sudjelovanje stručnjaka iz područja digitalnih medija i sigurnosti, novinarstva te predstavnika Europske komisije.
Među govornicima bili su Francesca Pasquali, koja je govorio o ulozi digitalnih medija u svakodnevnom životu, Alessandro Orlowski, koji se bavi internetskim dezinformacijama, Fernanda Bonacho govorio je o ulozi novinarstva u medijskoj pismenosti i Will Kingston-Cox, s fokusom na osnaživanje mladih u borbi protiv dezinformacija, navode na službenoj web stranici Europskog parlamenta.
U raspravi je sudjelovala i hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak koja je, kako su izvijestili iz njezina Ureda, poručila da medijska pismenost mora biti dio svih europskih politika, a osvrnula se i na 8. Dane medijske pismenosti koji upravo traju u Hrvatskoj.
„Ovogodišnja tema usmjerena je na borbu protiv dezinformacija. Prema njihovom istraživanju, djecu i mlade već četvrtu godinu zaredom najviše zabrinjava utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje te online nasilje. S druge strane, opća populacija kao najveće prijetnje ističe krađu osobnih podataka, nasilne sadržaje i prekomjerno korištenje interneta“, napomenula je Glavak dodavši kako medijska pismenost mora postati prioritet, ne samo među mladima, već i među generacijama zrelije dobi.
Na Odboru je analizirano i najnovije istraživanje Europskog parlamenta provedeno među mladima od 16 do 30 godina u državama članicama EU-a.
Rezultati pokazuju da čak 76 % ispitanika vjeruje da je tijekom posljednjih sedam dana bilo suočeno s dezinformacijama i lažnim vijestima, dok je u Hrvatskoj taj udio nešto niži i iznosi 67 %. Način i izvor informiranja mladih značajno doprinosi ovoj statistici. Čak 42 % ispitanika u EU navodi društvene mreže kao primarni izvor informacija o političkim i društvenim temama. Slijede televizija s 39 % te internetski portali s 26 %. Prema rezultatima ankete, mladi Hrvati se također u velikoj mjeri oslanjaju na društvene mreže radi informiranja, pri čemu 48 % ispitanika navodi spomenute platforme kao glavni izvor informacija. Unutar te skupine, Facebook se ističe kao najčešće korištena platforma za 54 % ispitanika, što znatno odudara od prosjeka na razini EU, gdje je tek 27 % mladih odabralo tu društvenu mrežu, dok je Instagram prvi izbor za čak 47 % mladih.
S druge strane, među tradicionalnim medijima, 40 % ispitanika u Hrvatskoj navodi televiziju kao relevantan kanal, dok internetski portali dosežu udio od 32 %. Koliko je važno raditi na podizanju medijske pismenosti, ilustrira i podatak iz 2019. koji otkriva da čak 60 % korisnika dijeli vijesti na društvenim mrežama bez da ih prethodno pročita.
Đ.K.
