GUNJA, Od katastrofalne poplave u županjskoj Posavini prošlo je pet i pol godina, ali u Gunji, čiji su stanovnici najviše osjetili razrone posljedice nabujalih savskih voda u proljeće 2014. godine, poplava će u mjesnoj memoriji biti urezana još dugi niz godina, iako na zalasku 2019. godine, razloga za optimizam u tome posavskom mjestu ima, možda i više nego se to želi priznati.
“Nažalost, kada sam došao na mjesto načelnika Općine dočekao me minus u blagajni od gotovo 8 milijuna kuna što je tada bilo na razini gotovo 4 izvorna proračuna. U ove dvije i pol godine uspjeli smo sve rješiti i Općina Gunja više nikome ništa nije dužna i ponosan sam što smo vratili ugled Općini koja danas sve svoje račune plaća u rokovima dospjeća. Pokrenuli smo i niz projekata koji se i vide, a to je ono što ljudi u selu i najviše cijene”, kaže načelnik Općine Gunja Anto Gutić.
S ponosom ističe kako je Gunja, s bilo koje strane se ulazi u selo, danas pokrivena s led rasvjetom, a prvi puta od poplave asfaltirana je i jedna ulica.
“Gajeva ulica asfaltirana je u cijelosti. Vrijednost toga projekta je gotovo 600.000 kuna, a po prvi puta nakon poplave započeli smo i s obnovom i rekonstrukcijom nogostupa te smo nogostup obnovili u Ulici braće Radića, u što smo uložili 207.000 kuna, od kojih je 100.000 kuna kapitalna pomoć Vukovarsko-srijemske županije”, navodi Gutić dodajući kako su općinske vlasti same uredile i parkiralište ispred zgrade knjižnice.
Navodi i kako je Općina obnovila i vodocrpilište, nakon što to nisu htjele učiniti Hrvatske vode, te se nakon Nove godine Gunja namjerava odvojiti od Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije i pitkom vodom opskrbljivati s mjesnog vodocrpilišta.
“Rodiljne naknade povećali smo s 1.500 na 2.000 kuna, a po prvi put smo uveli sufinanciranje naše djece u dječjim vrtićima. Nemamo ga ovdje u Gunji, ali ima privatni vrtić u Drenovcima i roditeljima plaćamo trećinu troška, a od nove godine ćemo plaćati polovicu iznosa. Za sve srednjoškolce plaćamo prijevoz tako da roditelji plaćaju samo sto kuna, a za studente dajemo stipendije, dok šest srednjoškolaca financiramo s 350 kuna”, kaže Anto Gutić.
Iako Gunja danas izgleda puno bolje nego prije pet godina, ono što mještane i dalje najviše zabrinjava je nedostatak radnih mjesta, kojih je nakon poplave i zatvaranja pogona pojedinih poduzetnika, izgubljeno nekoliko stotina, što je za mjesto veličine Gunje, ogroman problem.
“Da je država tu promptno reagirala i obeštetila ih na način da im je osigurala sredstva za obnovu uništenih postrojenja i objekata, ne bi danas bili gdje smo danas. Gunja je preko noći ostala gospodarski uništena te je ostala nakon poplave bez više od 100 radnih mjesta. Kasnije se osipanje samo nastavilo i mnogi su se i odselili iz Gunje”, navodi Gutić dodajući kako danas u Gunji, po procjeni, živi do 2.500 stanovnika dok službene brojke iz 2011. godine govore kako Gunja ima 3.700 stanovnika.
Po njegovim riječima, ono što Općina može učiniti je poticati malo poduzetništvo te je u proračunu osigurana mogućnost dodjeljivanja do 20.000 kuna poticaja za male poduzetnike i gospodarske subjekte.
“U 2020. godini očekujem puno veće stvari za Gunju. Dosta nam je čekanja i Projekta Slavonija i Intervencijskog plana. Imamo Poslovnu zonu Velebit koja nam dvadeset godina stoji kao njiva, i za koju preko države nikako nismo mogli osigurati sredstva kako bi je stavili u funkciju. Imamo i tri investitora koja samo čekaju da se tu nešto pokrene. Iz vlastitih sredstava smo osigurali 1,5 milijun kuna, a županija nam je obećala još milijun kuna dok je cijela investicija teška oko 6 milijuna kuna. Spremni smo krenuti sami u ovaj projekt jer ga smatramo ključnim za razvoj općine i pokretanje gospodarstva”, napominje Anto Gutić.
Dodaje kako su Gunjanci uvijek imali poduzetničkog duha koji ih ni danas ne napušta, iako su ostali razočarani nakon poplave jer su očekivali puno više od države.
“Nema nas u Projektu Slavonija. Kao da ne postojimo, iako se i o tom projektu i dobrobitima koje donosi priča naveliko. Iako bi naglasak toga projekta trebao biti na Ilok i Cvelferiju, Ilok će nešto možda i osjetiti, ali mi ništa nismo dobili. Ne znam niti za jedna kapitalni projekt koji je iu Projekta Slavonija zaživio u ove tri naše općine. Mi smo tražili samo infrastukturu u Poslovnoj zoni Velebit, a nismo ni to dobili”, kaže razočarano.
Upozorava kako se Gunja u nedostaku radnih mjesta i investicija u demografskom smislu osipa što najbolje pokazuje podatak da mjesnu školu danas pogađa oko 200 učenika, dok je ih je 80-tih godina prošloga stoljeća bilo više od 1.300.
“U četrdeset godina to je više od 1.000 djece manje i postajemo staračko selo. Međutim, nema nam druge nego se boriti da se stvari promjene i to i činimo i zato ulazimo u sve ove projekte. I vjerujemo u njih, kao i što vjerujem da možemo zajedništvom svih nas Gunjanaca učiniti puno za Gunju, osiguravši naraštajima koji dolaze budućnost uz ovu granicu, koja nam je bila i ostala dom”, poručuje načelnik Općine Gunja Anto Gutić.
