Vazmeno trodnevlje započelo je Velikim četvrtkom, nastavlja se na Veliki petak i traje tijekom Velike subote. Sveta misa se na Veliki petak ne održava jer je na taj dan Krist žrtvovao sebe na križu i tako otkupio čovječanstvo, a svećenici vode obrede Velikog petka. Obično su odjeveni u crveno ruho kojim simboliziraju mučeničku smrt. Tog dana ne zvone crkvena zvona. Obredi započinju u šutnji i bez pjesme, obično oko 15 sati kad je Isus izdahnuo.
Na oltaru nema križa, cvijeća ni svijećnjaka jer se na taj način simbolizira ne samo žalost zbog Isusove smrti, nego i činjenica da su ga prije razapinjanja ogoljeli i svukli mu odjeću. Tijekom obreda se donosi pokriveno drveno raspelo koje se otkriva u tri stupnja, a na obredima vjernici čitaju Sveto pismo te sudjeluju u svetoj pričesti hostijama koje su blagoslovljene dan ranije na Veliki četvrtak.
Obred klanjanja potječe iz Jeruzalema iz 4. stoljeća, a vjernici su se tada klanjali relikviji Isusova križa. Tek poslije taj je običaj postao dio rimske liturgije. Vjernici u Jeruzalemu su se obično u jutarnjim satima okupili oko dvorane Posljednje večere, a zatim su hodali u molitvi do Golgote gdje su se na kraju klanjali križu, piše 24.sata.
Katolički vjernici starosti od 18 do 60 godina danas obavezno poste, a za starije od 14 godina je obavezan i nemrs, odnosno ne jede se meso. Te odredbe ne odnose se na bolesnike, trudnice, dojilje i djecu. Tijekom Velikog petka treba se suzdržati od poslova, osobito u poljoprivredi te slavlja. Zato je na taj dan obično tišina. Obično u raznim mjestima organiziraju procesije, a u Dalmaciji su posebno popularni Žudije, čuvari Kristova groba koji uprizore sve događaje povezane s Kristovom mukom, smrti i uskrsnućem.
Danas je Veliki petak: Vjernici moraju poštovati post i nemrs | 24sata
