VUKOVAR, Europski dom Vukovar i njemačka Zaklada Friedrich Ebert javnom raspravom i predstavljanjem rezultata istraživanja “Studija o mladima Hrvatska 2024.” obilježena je 27. obljetnica završetka procesa mirne reintegracije.
„Godinama unazad mi obilježavamo obljetnicu završetka procesa mirne reintegracije. Kroz te naše događaje prošli su akademici, političari, gradonačelnici, načelnici kao i drugu sudionici koji su sudjelovali u ovom procesu. Kako mirna reintegracija nije samo politika nego su to svi građani Vukovara i okolice mi na ovaj način njih uključujemo i govorimo što je bilo dobro, što nije, što još treba napraviti i slično“, rekla je izvršna direktorica Europskog doma Vukovar Dijana Antunović Lazić.
Govoreći o dosadašnjim postignućima mirne reintegracije, koja je formalno završila 1998. godine, Antunović Lazić je rekla kako ona i dalje traje jer kao društvo nismo gotovi. Stoga Europski dom Vukovar s mladima kontinuirano i dalje radi na mirotvornim aktivnostima s ciljem da vukovarska zajednica završi kao jedna kvalitetna europska zajednica.
Koordinatorica projekta Blanka Smoljan, inače dio Zaklade Friedrich Ebert, kazala je kako joj je žao što se mirna reintegracija ne promovira više jer je po njoj Vukovar jedinstven u svijetu.
„Europi u zadnjih pet do deset godina treba mira više nego ikada, a možda bi Europa upravo od Vukovara mogla naučiti nešto“, rekla je Smoljan.
Rezultate istraživanja predstavio je Nikola Baketa koji inače radi kao znanstveni suradnik na Institutu za društvena istraživanja. Prema tim rezultatima među mladima raste interes za politiku tako da je oko 50 posto njih izašlo na prošle parlamentarne izbore ali i unatoč tome nisu skloni preuzimati političke funkcije u društvu. Kazao je i kako mladi smatraju da nisu dovoljno zastupljeni njihovi interesi u društvu.
„Istraživanje nam je pokazalo i nisku razinu povjerenja mladih u političke institucije države poput Vlade RH, Hrvatskog sabora, političkih stranaka i drugih. Isto tako dobar dio mladih je iskazao i kako se ne vidi u budućnosti u Hrvatskoj, odnosno da planiraju odseliti. Razlozi za to su prije svega ekonomske prirode ali spominje se i korupcija u društvu“, rekao je Baketa.
