Sličnog je razmišljanja i njegov nešto stariji sugrađanin Matija (43) koji smatra kako su najplodnije tlo za širenje lažnih vijesti društvene mreže.
“Po mome mišljenju najviše dezinformacija nalazi se na društvenim mrežama i web portalima nepoznatog vlasnika kojima nije cilj informirati građane već prikupljati njihove klikove. Lažne vijesti se naime, mogu jako dobro unovčiti”, mišljenja je ovaj Beliščanin.
Karolina (48) iz susjednog Valpova smatra pak kako je građane lako zavarati jer je “oprema” lažnih vijesti kao u profesionalnih, dobro izgledaju i često se u njima poziva na neke profesore, doktore i druge autoritete za koje je teško provjeriti postoje li doista ili ne.
“Mnogi od mojih prijatelja i poznanika pročitaju samo naslove vijesti i uzimaju iz zdravo za gotovo. To je velika opasnost jer lažni naslov može često uznemiriti ljude i posijati paniku u sekundi, a dok se cijela situacija raščisti i na svjetlo dana izađe istina, velika šteta je već učinjena”, kaže ova Valpovčanka.
Svjesni su toga i u Uredu za udruge Vlade RH koji su kao Nacionalna kontakt točka programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti, u suradnji s Kućom ljudskih prava Zagreb suorganizirali panel raspravu „Suzbijanje širenja lažnih informacija“, koja se u okviru Godišnje konferencije o ljudskim pravima održana u Novinarskom domu u Zagrebu 27. travnja 2022 godine.
U najavu skupa tada je rečeno kako se u svijetu preplavljenom golemom količinom informacija iz različitih izvora, polarizirajuće poruke i neprovjerene i lažne vijesti brzo šire društvenim medijima i često ometaju pristup pravovremenim, relevantnim i točnim informacijama. Dok klasični mediji gube utjecaj na kreiranje stavova javnosti i usmjeravanje društvenih procesa, lažne informacije postaju sve veći izazov za javnu komunikaciju i demokratske procese. U situacijama visokog rizika poput pandemije, elementarnih katastrofa ili političkih sukoba lažne i neprovjerene vijesti mogu i izravno ugroziti zdravlje i živote. Bojimo se da situacija nije niti danas ništa bolja.
Đ.K.
