Lažne vijesti i dezinformacije

Foto: Pixabay

Krive informacije o koroni, sulude tvrdnje o poplavi, njemačka političarka koja navodno želi zabraniti kućne ljubimce – neke su lažne vijesti koje su izazivale zabrinutost brojnih ljudi. Ovo su neke od njih:

Svaki treći Nijemac ne prepoznaje lažne vijesti, smatra ih pravim informacijama. To je rezultat online-ispitivanja među 4.000 sudionika starijih od 18 godina koje je proveo trust mozgova „Stiftung Neue Verantwortung” (Zaklada nova odgovornost). Lažne vijesti su, dakle, i u demokracijama s visokim standardima obrazovanja stvarni problem. Za tu spoznaju je, zapravo, dovoljan svakodnevni pogled na društvene mreže: tamo je puno krivih tvrdnji, glasina i svjesnih dezinformacija – većina njih se tiče u međuvremenu pandemije COVID-a 19 i cjepiva. Ne čudi zato da su i dvije trećine priloga DW-a na temu provjere činjenica imale veze s time. Evo nekoliko najčudnijih tvrdnji koje su ove godine bile „viralne”, kaže Tetyana Klug za Deutsche Welle.

Ne, cijepljenje protiv korone ne čini žene neplodnima

U brojnim videima ili vijestima tvrdilo se da se antitijela koja nastaju nakon cijepljenja ne vežu samo na spike-protein koronavirusa nego da se mogu povezati i na sličan protein pod imenom sincitin 1. Taj protein igra važnu ulogu u stvaranju placente u maternici. Ako se taj protein imunosnim odgovorom na cijepljenje blokira, to vodi neplodnosti, glasila je ta argumentacija. Ali to nije točno.

DW je uz pomoć Ude Markerta, voditelja laboratorija za placentu na Sveučilišnoj klinici u Jeni, u svojoj provjeri činjenica utvrdio da je sličnost ta dva proteina premalena da bi cijepljenje moglo izazvati neplodnost. Vezu između cijepljenja protiv korone i neplodnosti isključili su i znanstvenici britanskog društva za plodnost (British Fertility Society).

Ne, cjepiva nisu izazvala soj delta koronavirusa

S obzirom na širenje novih sojeva koronavirusa, kao što su delta ili omikron, sve učestalije su tvrdnje da takvom razvitku pogoduje cijepljenje. Tim DW-a za provjeru činjenica se iscrpno pozabavio nastankom sojeva virusa. Zaključak je da virusi stalno mutiraju i da jači sojevi, koji su primjerice zarazniji, u pravilu prevladavaju. Pritom vodeći virolozi smatraju da stvaranju novih mutacija virusa ne pomažu oni cijepljeni nego oni necijepljeni inficirani s oslabljenim imunosnim sustavom u zemljama s manjim postotkom cijepljenih osoba.

Ne, cjepiva na bazi mRNA ne mijenjaju ljudski DNK

Za nove vrste cjepiva na bazi mRNA (glasničke ribonukleinske kiseline), kao što su cjepiva Moderne i BioNTecha/Pfizera, često se tvrdilo da mijenjaju ljudski DNK. Ali to nije točno. Kratko rečeno, cjepiva mRNA ne dospijevaju u staničnu jezgru, a samo tamo bi ona teoretski mogla promijeniti DNK.

Mnoge zbunjuje sličnost pojmova DNK i RNK (dezoksiribonukleinska kiselina i ribonukleinska kiselina). Ali, DNK i RNK imaju različite funkcije. RNK je mjerodavan za izgradnju proteina u stanicama ljudskog tijela prema planu iz DNK, koji se nalazi u staničnoj jezgri.

I kod virusa SARS-CoV-2 genska struktura se sastoji od RNK. Cijepljenje to koristi kako bi komadić virusa unijelo u naše tijelo, onaj dio glasničkog RNK (mRNA) koji služi kao uputa za izgradnju bezazlenog spike-proteina. Nakon cijepljenja njega se izgrađuje u stanicama. Tako tijelo uči braniti se od uljeza stvaranjem odgovarajućih antitijela. Napominjemo da „mRNA” znači „messenger RNA”, a ne modificirani RNA, kako često tvrde protivnici cijepljenja, navodi Tetyana Klug.

(nastavlja se)

Đ.K.