Mobiteli i beskrajno vrijeme koje djeca provode pred ekranima prokletstvo su modernog vremena i problem s kojim se suočavaju roditelji diljem svijeta. No, iako se tehnologiju često krivi za slabo zdravlje djece i tinejdžera, novo istraživanje Sveučilišta Južne Australije sugerira da bi isti uređaji mogli biti i dio rješenja.
U najvećoj globalnoj analizi te vrste, istraživači UniSA pregledali su podatke više od 133 000 mladih (mlađih od 18 godina) i otkrili da zdravstvene aplikacije, prenosivi uređaji i interaktivni programi mogu pomoći u poboljšanju tjelesne aktivnosti, prehrane i težine djece i tinejdžera.
Ova sustavna evaluacija i meta-meta-analiza kombinirale su 25 sustavnih evaluacija s namjerom procjenjivanja kako digitalni zdravstveni alati, poput mobilnih aplikacija, tekstualnih poruka, nosivih uređaja, aktivnih videoigara i web programa, mogu utjecati na tjelesnu aktivnost, sjedilačko ponašanje, san, prehranu i ishode vezane uz težinu.
Istraživači su otkrili da aplikacije i prenosiva tehnologija dovode do:
Više kretanja – Djeca koja koriste digitalne zdravstvene alate bila su općenito aktivnija, s primjetnim povećanjem umjerene i intenzivne tjelesne aktivnosti. To se prevodi u otprilike 10-20 dodatnih minuta umjerene do intenzivne aktivnosti svaki dan.
Bolje prehrane -Aplikacije i online programi pomogli su djeci da jedu više voća i povrća te smanje unos masne hrane.
Zdravije težina – Iako su promjene bile male, sudionici su pokazali stalna poboljšanja tjelesne težine i postotka masnoga tkiva.
Manje sjedenja – Neki su programi pomogli djeci i tinejdžerima da dnevno provedu oko 20-25 minuta manje sjedeći ili pred ekranima.
Bez promjena u satima sna – Nije bilo jasnih dokaza da digitalni alati poboljšavaju san.
Neke su tehnologije funkcionirale bolje od drugih: mobilne aplikacije imale su najveći utjecaj na prehranu i težinu, dok su nosivi uređaji (poput fitness trackera) bili najučinkovitiji u smanjenju vremena provedenog u sjedenju.
Osim toga, programi vježbanja koji su bili kraći (osam tjedana ili manje) imali su najveći učinak na povećanje tjelesne aktivnosti, dok su dulji programi (u trajanju od 12 tjedana ili više) bili bolji za kontrolu težine.
Voditelj istraživanja dr. Ben Singh s UniSA kaže da intervencije elektroničkog zdravstva (e-Health) i mobilnog zdravstva (m-Health) snažno doprinose promicanju zdravih navika među djecom i tinejdžerima.
„Iako je većina mladih svjesna važnosti zdrave prehrane, redovitog vježbanja i dovoljno sna, mnogi i dalje ne poštuju preporučene zdravstvene smjernice, što ih dovodi u veći rizik od pretilosti, dijabetesa i srčanih bolesti“, kaže dr. Singh. „Digitalni zdravstveni alati poput nosivih uređaja, fitness aplikacija i online programa mogli bi pomoći u preokretanju ovoga motiviranjem djece da budu aktivnija i jedu bolje. Naše istraživanje pokazuje da digitalni zdravstveni alati i aplikacije mogu značajno poboljšati tjelesnu aktivnost, prehranu i težinu djece, stavljajući ih na bolju zdravstvenu putanju za cijeli život. Budući da su djeca i tinejdžeri odrasli s tehnologijom, prirodno su otvoreni za korištenje aplikacija. Dostupne su, zanimljive i jednostavne za skaliranje, što ih čini odličnim izborom za škole i programe u zajednici za promicanje zdravijeg načina života.“
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 80 % tinejdžera ne zadovoljava preporučene razine tjelesne aktivnosti; 390 milijuna djece u dobi od 5 do 19 godina ima prekomjernu težinu, uključujući 160 milijuna s pretilošću.
Dr. Singh kaže da kreatori politika i edukatori mogu i trebaju koristiti ove nalaze za ugradnju digitalnih zdravstvenih alata u strategije dobrobiti za djecu i tinejdžere, pomažući u izgradnji zdravijih cjeloživotnih navika.
„Znamo da značajke poput gamifikacije, prilagođenih poruka i strojnog učenja mogu povećati angažman“, kaže dr. Singh. „Integriranjem aplikacija temeljenih na dokazima i nosivih uređaja u škole, primarnu zdravstvenu zaštitu i programe zajednice, možemo učiniti zdrave navike privlačnijima i dostupnijima mladima. Ovaj pregled okuplja globalne dokaze kako bi se razumjelo kada i kako ovi alati najbolje funkcioniraju. Kratki programi idealni su za podizanje razine aktivnosti, dok su dulji bolji za kontrolu težine. Ovi online alati funkcionirali su jednako dobro, a ponekad i bolje od tradicionalnih zdravstvenih programa uživo. Kombiniranje digitalnih alata s ljudskom podrškom – od učitelja, roditelja ili zdravstvenih trenera – također može pomoći u održavanju visoke motivacije. Ako možemo potaknuti korištenje zdravih digitalnih alata od malih nogu, imamo stvarnu priliku pomoći djeci i tinejdžerima da formiraju zdravije navike koje će trajati cijeli život.“
Gordana Ilić Ostojić
