Dezinformacije i pogrešne informacije bit će najveći rizik za zemlje diljem svijeta u sljedeće dvije godine, otkrio je Svjetski ekonomski forum (WEF) u svom godišnjem Izvješću o globalnim rizicima. Zbog sposobnosti da utječu na namjere glasača i štete širem geopolitičkom okruženju, brojne zemlje u Europi svrstale su dezinformacije u jedan od pet najvećih rizika.
WEF dezinformacije definira kao perzistentne lažne informacije – namjerne ili drugačije – koje se šire medijskim mrežama, te mijenjaju javno mnijenje i na taj način utiru put prema nepovjerenju javnosti u činjenice i autoritet. Dezinformacije uključuju – ali nisu ograničene na – dezinformacije, pogrešne informacije, zlonamjerne informacije, manipulacije i izmišljeni sadržaj.
Dvadeseto izdanje Izvješća o globalnim rizicima Svjetskog ekonomskog foruma, objavljeno prošloga tjedna, otkriva sve više razjedinjeni globalni krajolik, u kojem stabilnosti i napretku prijete eskalirajući geopolitički, ekološki, društveni i tehnološki izazovi. Iako se ekonomski rizici manje ističu u rezultatima ovogodišnjeg istraživanja, oni i dalje izazivaju zabrinutost, jer su međusobno povezani s društvenim i geopolitičkim napetostima.
“Globalni rizik” definiran je kao mogućnost pojava, događaja ili stanja koji bi, ako se dogode, negativno utjecali na značajan udio globalnog BDP-a, stanovništva ili prirodne resurse. Izvješće o globalnim rizicima identificira i analizira najhitnije rizike u neposrednom, kratkoročnom i dugoročnom horizontu.
Ovo recentno izvješće istražuje neke od najtežih rizika s kojima bismo se mogli suočiti tijekom sljedećeg desetljeća, u svijetu brzih tehnoloških promjena, ekonomske neizvjesnosti, zagrijavanja planeta i sukoba.
Izvješće WEF-a, koje se temelji na stajalištima više od 900 globalnih stručnjaka za rizike, kreatora politika i industrijskih vođa anketiranih krajem 2024. godine, daje oštru sliku desetljeća koje je pred nama.
Kratkoročni rizici
Prema izvješću, dezinformacije i pogrešne informacije ostaju glavni kratkoročni rizici već drugu godinu zaredom, naglašavajući njihovu stalnu prijetnju društvenoj koheziji i upravljanju na način da erodiraju povjerenje i pogoršavaju podjele unutar i između nacija. Lažni i obmanjujući sadržaji ozbiljno štete geopolitičkom okruženju na više načina: omogućuju stranim subjektima da utječu na namjere glasača, mogu posijati sumnju u javnosti o tome što se događa u zonama sukoba i mogu se koristiti za ocrnjivanje imidža proizvoda ili usluga iz druge zemlje.
Dezinformacije i pogrešne informacije dovode do kratkoročnih rizika i mogu potaknuti nestabilnost i potkopati povjerenje u upravljanje, komplicirajući hitnu potrebu za suradnjom u rješavanju zajedničkih kriza. A dok je suradnja pod pritiskom, oslabljenim gospodarstvima i društvima i najmanji šok može biti dovoljan da pređu prijelomnu točku otpornosti.
Ovaj je rizik glavna briga u većini ispitanih dobnih kategorija i skupina dionika.
Ovaj visoki rang rizika od dezinformacija ne iznenađuje, s obzirom na ubrzano širenje lažnih ili pogrešnih informacija, koje dodatno pojačavaju druge vodeće rizike s kojima se suočavamo – od državnih oružanih sukoba, ekstremnih vremenskih nepogoda, društvene polarizacije i kibernetičke špijunaže i ratovanje.
Prema WEF-u, brojne su zemlje u Europi dezinformacije uvrstile među pet najvećih rizika do 2027. Među njima su Češka, Njemačka, Irska, Nizozemska i Švedska. Druge europske zemlje poput Francuske, Grčke, Italije, Portugala, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva također ga visoko rangiraju, često u Top 10.
Hrvatska je kao pet najvećih rizika navela nedostatak radne snage, ekstremne vremenske prilike poput poplava i toplinskih valova, inflaciju, ekonomske krize poput recesije i stagnacije, te pucanje imovinskog balona.
Prema izvješću, ispitanici u zemljama s visokim dohotkom općenito su skloniji izraziti zabrinutost zbog rizika od dezinformacija tijekom sljedeće dvije godine nego ispitanici u zemljama s nižim dohotkom, iako postoje neke iznimke.
Dugoročni rizici
Kada se uzmu u obzir 10-godišnji izgledi, lažne vijesti prema WEF-u padaju na peto mjesto, ali se i dalje rangiraju kao najveći rizik koji nije povezan s klimom.
Gledajući do 2035. godine, najveći rizik koji su identificirali ispitanici u anketi su ekstremni vremenski događaji, nakon čega slijedi gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava, kritične promjene u sustavima Zemlje i nestašica prirodnih resursa.
No izvješće napominje da dezinformacije također pojačavaju ove ekološke rizike, uz druge prijetnje kao što su oružani sukobi.
Dugoročno je okruženje zamagljeno tehnološkim rizicima povezanim na samo s dezinformacijama i pogrešnim informacijama, nego i nepovoljnim ishodima AI tehnologija.
Sve veća upotreba digitalnih platformi i rastuća količina sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom čine dezinformacije i pogrešne informacije sve prisutnijima u digitalnom okruženju. Razvoj novih tehnologija i povećanje sadržaja koje generiraju korisnici dovodi do rapidnog porasta količine sadržaja na internetu, što predstavlja plodno tlo za AI tehnologije.
Otkrivanje tokova dezinformacija i pogrešnih informacija – i onih koji ih stvaraju – postaju sve izazovniji, jednako kao i njihovo uklanjanje iz sve više fragmentiranog medijskog krajolika.
Razlikovanje umjetne inteligencije i ljudskog rada koji proizvode lažni ili obmanjujući sadržaj – u obliku videa, slike, glasa ili teksta – može biti vrlo teško. Generativna AI sve više smanjuje prepreke za proizvodnju uvjerljivog sadržaja i njegovu distribuciju, a dio sadržaja koji stvara je netočan.
Državne agencije u nekim zemljama, aktivističke skupine, te pojedinci pomoću naprednih i dostupnih tehnologija mogu automatizirati i uvelike proširiti kampanje dezinformiranja, povećavajući njihov doseg i utjecaj. Osim toga, dezinformacija također može biti posljedica AI-halucinacija, odnosno netočnih ili pogrešnih rezultata koje generiraju AI modeli. Te pogreške mogu biti uzrokovane nizom čimbenika, uključujući nedostatne podatke, netočne pretpostavke koje je napravio model ili pristranosti u podacima koji se koriste za obuku modela. Izgledno je da će broj i tako stvorenih dezinformacije rasti usred sve većeg volumena sadržaja na internetu.
Izvješće WEF-a navodi kako je u okruženju političke i društvene polarizacije koja iskrivljuje narative i činjenice sve teže znati gdje se obratiti za istinite informacije. To doprinosi niskom i sve manjem povjerenju u medije – samo 40% ispitanika u 47 zemalja kaže da vjeruje većini vijesti. Ljudi zabrinuti zbog dezinformacija također ističu kako prijetnju društvima, uz nedostatak povjerenja u izvore informacija predstavlja i loša kvaliteta sadržaja.
Polarizacija unutar društava dodatno očvršćuje stavove i utječe na donošenje politika, te nastavlja potpirivati vatru dezinformacija i pogrešnih informacija, navodi se u izvješću.
Podizanje javne svijesti i edukacija kao zaštita od rizika
No, izvješće navodi kako su dezinformacije i polarizacija društva dva rizika kod kojih javno osvještavanje i obrazovanje imaj najveći dugoročni potencijal za poticanje djelovanja na smanjenju rizika i pripravnosti. WEF predlaže načine na koje zemlje općenito mogu bolje zaštititi građane od rizika, uključujući širenje usavršavanja u automatiziranim algoritmima, povećanje financiranja digitalne pismenosti i poboljšanje okvira odgovornosti i transparentnosti.
Izvješće naglašava da postoji hitna potreba za sveobuhvatnim kampanjama podizanja javne svijesti kako bi se građani educirali o rizicima povezanim s digitalnim prostorima, kao i o alatima i praksama koje mogu koristiti kako bi se zaštitili i povećali povjerenje u svoju upotrebu platformi.
Nekoliko je puta naglašeno i da je najbolji način da se zaštitite od dezinformacija držati se nepristranih, etabliranih novinskih kuća poput novinskih agencija, kako bi se bilo u toku s najtočnijim informacijama.
Gordana Ilić Ostojić
