U organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u sklopu Dana medijske pismenosti otvorena je izložba “Razotkrivanje algoritama: kako oblikuju naš digitalni svijet”, a tom je prigodom održan i okrugli stol na istu temu.
Kako navode iz Nacionalne i sveučilišne knjižnic eu Zagrebu, posljednjih godina svjedočimo sve većemu utjecaju društvenih mreža koje nam sadržaje prikazuju na temelju vlastitih algoritama. Dodamo li tomu i trenutačni uspon umjetne inteligencije, jasno je da živimo u vremenu velikih promjena. Kako bismo se mogli nositi s tim izazovima, važno je razviti sposobnost kritičke analize sadržaja koji nam se prikazuje putem različitih digitalnih platformi te naučiti prepoznavati manipulacije, dezinformacije i slične oblike digitalne zlouporabe.
Pitanja algoritama nisu samo znanstvena i stručna, već i moralna i etička jer se odnose na odgoj djece i budućih generacija, rekao je tijekom otvorenja izložbe ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava obrazovanja u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Momir Karin.
Docent Juraj Petrović s Fakulteta elektrotehnike i računarstva objasnio je da se tehnike strojnoga učenja u pravilu oslanjaju na veliku količinu podataka, no ne činjenica.
“Mi, inženjeri, bavimo se time da naučimo strojeve da nešto rade, što onda korisnici vide kao umjetnu inteligenciju. Tipično ih učimo tako da im prezentiramo jako puno podataka, primjera toga što trebaju naučiti raditi, primjerice teksta ili slika… Dakle, alati kao Chat GPT nisu trenirani na činjenicama, i ne reproduciraju činjenice – oni su trenirani na tekstovima i to reproduciraju”, kazao je o funkcioniranju modela umjetne inteligencije, koji učenici često uzimaju zdravo za gotovo pri ispunjavanju školskih i fakultetskih obveza.
Potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu Igor Kanižaj upozorava da treba još poraditi na kritičkome vrednovanju kod djece, budući da ona “jako malo znaju” o aplikacijama društvenih mreža, iako ih intenzivno koriste.
“Djeca ne razumiju kako te društvene mreže funkcioniraju, kojim se alatima vode, odnosno kako se taj sadržaj generira”, kazao je.
Izložba uključuje segment “Labirint znanja” koji educira o algoritmima preporuka, njihovoj pristranosti, chatbotu, generativnoj umjetnoj inteligenciji, metapodacima, ekonomiji pozornosti, sintetičkim medijima i drugim temama. Posjetitelji će moći uživo testirati alate umjetne inteligencije, riješiti kviz čija su pitanja usredotočena na usvajanje algoritamske pismenosti, kao i odigrati videoigru za usvajanje znanja, vještina i navika za korištenje društvenih mreža i alata umjetne inteligencije.
Izložba je dio međunarodnoga projekta ALGOWATCH, koji se ostvaruje uz financijsku potporu Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Svrha je projekta edukacija šire javnosti o izazovima algoritama i umjetne inteligencije. Ostaje otvorena do 16. travnja, a po njezinu završetku materijali će biti dostupni za izlaganje u školama, knjižnicama i muzejima.
Đ.K./nsk.hr/tportal.hr
