Odmah s prvim danima 2016. godine političke stranke s područja Vukovara, braniteljske udruge kao i Stožer za obranu hrvatskog Vukovara reagirali su na najave uvođenja ćirilice, događanja na božićnom domjenku Srpskog narodnog vijeća… Reagirao je i vukovarski HDSSB odakle navode kako stalne priče oko potrebe uvođenja ćirilice u Vukovar govore i o postojanju sve veće nejednakosti prava nacionalnih manjina u javnom i društvenom životu što zapravo nije istina. Predsjednica vukovarske podružnice HDSSB-a Slavica Jelinić kaže kako u Vukovaru osim Srba, uz Hrvate kao većinski narod, žive i pripadnici još 18 drugih nacionalnih manjina. Navodi i kako Republika Hrvatska, kao i Grad Vukovar, poštuju svoje nacionalne manjine te da svi imaju pravo da se ravnomjerno razvijaju.
„Nitko u Vukovaru ne osporava prava srpske nacionalne manjine. Međusobni odnosi Vukovaraca svih nacionalnih manjina su dobri, ljudi se druže, idu na kave, pomažu jedni drugima, a ima i poduzeća sa više od 50 posto radnika pripadnika nacionalnih manjina, pretežno Srba. To je pokazatelj da ćirilica nije problem u Vukovaru jer se svi slažu u jednome da im ona ne može osigurati egzistenciju posebice mladima koji svakim danom odlaze u potrazi za poslom bez obzira na nacionalnost“, navodi Jelinić.
Pojašnjava i kako i Hrvatska i Grad Vukovar iz godine u godinu, iz svojih proračuna, financiraju aktivnosti manjina kroz njihova KUD-a, udruge, a za potrebe njegovanja jezika, pisma, kulture, umjetnosti… Dodaje i kako su tijekom prošle godine tekuće donacije srpskoj nacionalnoj manjini, samo iz državnoga proračuna, iznosile skoro 10 milijuna kuna.
„S druge strane, nacionalne manjine trebaju pokazati da prihvaćaju Republiku Hrvatsku za državu u kojoj su odlučili živjeti i zajednički se boriti za bolje obrazovanje, gospodarski rast i veću zaposlenost svih žitelja bez podjela, a mnoge su stale i u obranu Republike Hrvatske kao svoje Domovine, ističe Jelinić.
PRESS 032
