Hrvatsku je zahvatila epidemija gripe, liječničke čekaonice, doduše ne i u Vukovarsko-srijemskoj županiji, pune su onih kojima je zdavstvena pomoć potrebna, a po podacima Nacionalnog centra za influencu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) broj oboljelih se sve više povećava.
Gripa je ozbiljna bolest. Mnogi gripu zamjenjuju s prehladom ili drugim respiratornim infekcijama. Gripa je akutna zarazna bolest s visokom temperaturom i dominacijom općih simptoma koji prevladavaju nad respiratornim simptomima. Gripa može dovesti do ozbiljnih, po život opasnih komplikacija kao što su upala pluća ili aktivacija postojeće kronične bolesti.
Virus gripe oštećuje sluznicu dišnog trakta uzrokujući bol u grlu i suhi kašalj. Iako se virus ne širi po tijelu nego ostaje lokaliziran u dišnim organima, bolest karakterizira pojava općih simptoma poput visoke temperature, tresavice, glavobolje, bolova u mišićima i opće slabosti organizma. Opći simptomi se povlače nakon dva do tri dana dok kašalj i opća slabost mogu potrajati i do dva tjedna. Antibiotici nisu učinkoviti jer je gripa virusna bolest. Premda obje bolesti zahvaćaju dišni sustav i dijele neke simptome, riječ je o različitim bolestima, s različitim tijekom i posljedicama.
Gripa se najjednostavnije razlikuje od drugih prehlada po tome što vas gotovo uvijek „baca u krevet“ ,a nikako se ne preporuča da ju „prohodate“ jer onda može izazvati teške i trajne posljedice po zdravlje. Najosjetljiviji su oni kojima je imunološki sustav oslabljen (zbog dobi, lijekova, bolesti, trudnoće) jer vrlo lako razviju komplikacije uslijed gripe s mogućim smrtnim ishodom.
Pijenje mnogo tekućine i mirovanje važnije je od udarnih doza vitamina C ili češnjaka. Gripa ne zahtjeva posjet liječniku, ali treba ostati kod kuće i ne širiti zarazu. Gripa se najčešće izliječi bez intervencija, a liječniku treba otići samo ako temperatura traje dulje od četiri, pet dana, ako postoji poremećaj disanja (teško disanje, ubrzano disanje, jak kašalj, bol u prsima) ili poremećaj svijesti. Gripu uvijek prati tjelesna temperatura viša od 380 C što isušuje organizam. Najbolji su topli napici (jer prevrući štete grlu jednako kao i hladni), ne previše zaslađeni i bezalkoholni. Treba ih piti u dostatnim količinama kako bi se nadoknadila tekućina izgubljena znojenjem i visokim temperaturama. Za spuštanje temperature mogu se koristiti lijekovi za snižavanje temperature, tuširanje u mlakoj vodi , a nikako alkoholni oblozi. Ako je nos začepljen, treba uzimati kapi za nos tako da bude prohodan jer ako nije, može doći do upale srednjeg uha. Korisne su i pastile za grlo kako bi sluznica grla zadržala vlažnost, savjetuju stručnjaci.
