Goran Rihelj, vlasnik je i glavni urednik stručnog i vodećeg turističkog portala HrTurizam.hr, trenutačno najposjećenijijeg domaćeg turističkog portala s najsvježijim vijestima iz domaće turističke industrije. I kojega, što važno za istaknuti, uređuje i stvara iz svoga doma u Vinkovcima, gradu u koji ga je, kao rođenog Zagrepčanina, doveo brak s Vinkovčankom. Također, pokretač je inicijative da se Dani hrvatskog turizma konačno održe u Slavoniji, a u kojoj nakani je na posljetku i uspio te će se najznačajnija turistička poslovna manifestacija u Hrvata iduće godine održati u Osijeku dok će Vinkovci biti domaćin Dana UHPA (Udruge hrvatskih putničkih agencija). Ta dva događaja trebala bi označiti prekretnicu u razvoju turizma u Slavoniji.
“Da. Trebali bi i morali bi, ali pitanje je hoće li. Nažalost, Dani UHPA do sada nikada nisu bili u Slavoniji. U turističkom pozicioniranju Slavonije iznimno je važan korak dovesti turističke agencije ovdje jer one prodaju turističke sadržaje i ponudu, ali ne treba zaboraviti niti značaj brendiranja Slavonije kao jedinstvenog turističkog tržišta. Dolaskom Dana hrvatskog turizma i Dana UHPA u Slavoniju nismo mogli dobiti bolju marketinšku turističku kampanju jer je medijski prostor koji će Slavonija dobiti tih dana neprocjenjivo vrijedan. To ne može nitko platiti”, kaže Goran Rihelj.Po njegovim riječima, u zadnjih godinu, dvije dana primjećuje se veća nazočnost Slavonije u medijima kao turističkog odredišta i tu su situaciju neki dijelovi Slavonije dobro iskoristili i koriste je, a neki baš i ne. “Baranja je najbolji primjer za sjajno odrađenu turističku promociju. Iako su to još uvijek mali brojevi u kontekstu dolazaka i noćenja, turizam se u Baranji definitvno razvija u pozitivnom smjeru. Da vam je netko prije pet godina rekao da će netko iz Zagreba sjesti u autobus kako bi došao na fiš u Baranju, pomislili bi ste da je poludio. Ali, to se događa”, zaključuje dodajući kako je jako teško objasniti zašto se s brendiranjem Slavonije kao jedinstvenog turističkog tržišta čekalo sve do sada, iako sve upućuje kako se radi o podnevlju vrlo sličnih karakteristika u svim segmentima. A oni se ponajviše ogledaju u vrijednostima folklora i narodnih običaja, gastronomiji i zavičajnim karakteristikama koje Slavoniju razlikuju od drugih krajeva i čine taj prostor jedinstvenim u pozitivnom smislu.
A što je s nedostacima i slabostima turističke ponude slavonskog podnevlja?
“Prva asocijacima ljudi izvan Slavonije na ovo podnevlje je pomisao na tamburaše, rakiju i kulen. Imate li to igdje ovdje? Gdje se takva usluga može dobiti? Ili, što turista može vidjeti u Vinkovcima? Dičimo se titulom najstarijeg europskog naselja, dva rimska cara, bogatom prapovjesti i rimskim razdobljem, a gdje god zakopate lopatu na području grada na nešto ćete naići. Ali, to materijalno ništa nije vidljivo. Ovo je grad neslućenih mogućnosti u arheologiji, ovdje se razvijala prapovjesna Vučedolska kultura u kojoj se rađala europska civilizacija, a da se do sada nitko nije potrudio to i materijalizirati u turističkoj ponudi. Do sada je u Vinkovcima trebala “stršati” deseterokatnica u obliku posude “Orion” s hotelom, muzejom, kinom, dućanima, suvenirnicama. Kada pogledate u Malom Lošinju je napravljen muzej na osnovu samo jednog eksponata (Muzej Apoksiomena op.a.) i stvar sjano funkcionira. Šta bi se tek moglo napraviti u Vinkovcima, s ovakvom arheološkom i povjesnom ostavštinom? Čudo!”, mišljenja je Goran Rihelj dodajući kako Vinkovci imaju master plan razvoja turizma, ali je on nažalost za sada još uvijek mrtvo slovo na papiru. “Bez ljudi nemate ništa i ne možete ništa. Ljudi su najvažniji resurs i ako nemate na vodećim mjestima ljude s idejama i ogromnom energijom, stvari se jako teško pokreću prema pozitivnom. Još uvijek se, kada je riječ o Slavoniji, sve svodi na pojedinačne turističke investicije i inicijative bez sustavnog djelovanja i pitanje je koliko će ti pojedinci izdržati i kada će dignuti ruke od svega. Stoga je od iznimne važnosti dobra umreženost cijelog sustava, od turističkih zajednica do županija, gradova i općina. Ne može turistička zajednica sama bez pomoći grada, općine ili županije pokrenuti stvari s mrtve točke”, dodaje te kao pozitivnu vukovarsko-srijemsku turističku priči navodi Danubiumtours iz Vukovara u čijem se vlasništvu nalazi solarni panoramski električni brod “Bajadera” koji vozi Dunavom te Muzej vučedolske kulture, također u Vukovaru.
Slavoniji treba strateški razvoj, a ne pomoć
“Slavoniji ne treba pomoć u razvoju turizma već investicije i strateški razvoj”, poručuje dodajući kako bazu razvoja slavonskog turizma moraju činiti domaći gosti. Po njegovim riječima, priču o slavonskom turizmu trebalo bi “gurati” u pravcu da bude najnormalnija pojava da primjerice Zarepčanin sjedne petkom popodne u automobil, autobus ili vlak i dođe na vikend u Slavoniju. Ali, za to mu je potrebno ponuditi dobar motiv dolaska. “Gastronomija je tu jedan od glavnih motiva kao i aktivan odmor. S druge strane, imamo tu Vučedolsku kulturu i Orion čija je priča jača od Dubrovnika. Doslovce imamo egipatsku piramidu zakopanu ispod zemlje, a mi ju ne želimo otkopati. Vinkovce nismo niti izdaleka dovoljno valorizirali kao najstarije naselje u Europi, a što je najgore, niti se trudimo. Uvijek je priča da se ne može zbog ovoga ili onoga, a nije istina. Sve se može. Bitno je započeti, makar i s malim stvarima. Ja primjerice kada god šaljem nekom mail uvijek pazim da na dnu maila piše “Vinkovci, najstariji grad u Europi”. Samo s tim malim dodatkom na mailu sam napravio jako puno. A što bi se tek napravilo kada bi svi Vinkovčani na svoje mailove stavili taj isti natpis ili gradska uprava na svoje mailove i dopise. To je na tisuće mailova koji odlazeći radeći besplatnu marketinšu propagandu”, ističe. Napominje kako Vinkovci sigurno mogu privući milijun turista godišnje samo kada bi se na pravi način bavili razvojem turizma i ispričali odnosno pokazali sve povjesne priče koje ih određuju u europskom prostoru.
Orion nudi neslućene mogućnosti
“Ljudi dođu danas u Vinkovce i nemaju što vidjeti. Sve ovisi o nama i zato su bitni Dani UHPA koji će se iduće godine održati u Vinkovcima. Ovdje će boraviti predstavnici svih najvažnijih turističkih agencija i ljudi iz svijeta turizma i za njih bi trebali u te dane pripremiti male Vinkovačke jeseni kako bi ih “zatrpali” najljepšim pričama o Slavoniji, emocijama i doživljajima koje će dugo pamtiti i na osnovu njih put Slavonije uputiti i turiste. Svaki drugi pristup je besmislen. Ako ćemo ih ugostiti samo reda radi da se nešto održi i da nečemu budemo domaćini, onda bolje da ništa ne radimo”, poručuje ovaj Zagrepčanin s vinkovačkom adresom navodeći kako cijeloj Slavoniji nedostaje jaka incoming agencija koja bi dovodila turiste. Ukratko, poručuje Rihelj, moramo se konačno početi baviti razvojem i definirati što želimo od turizma, a možemo jako puno. “Da ništa nemamo, samo Orion predstavlja toliko velik potencijal kakav ne postoji u svijetu. To je jedinstvena turistička atrakcija koju nije potrebno izmišljati jer je vrijednosno i spoznajno dokaziva. A mi činimo tako malo na njegovoj valorizaciji čime ponajprije pokazujemo koliko sami sebe malo cijenimo i držimo do vlastitog povjesnog naslijeđa”, poručuje dodajući kako su Vinkovci idealan grad za život; ni preveliki, ni premali, imaju dobru prometnu povezanost, niz građanskih ustanova i institucija bitnih za njegovanje građanskog načina života i šteta je što se ti potencijali bolje ne koriste. “Evo, dok gledam ovaj Bosut, sjetih se kako svi gradovi koji imaju rijeke žive na tim rijekama, ali ne i Vinkovci. Nama Bosut služi za gledanje, a idealan je za vožnju čamcima do prapovjesnog Sopota i na drugu stranu do Trbušanaca, restorane i kafiće. Ali, nema inicijative za takvo što. A pitanje je bi li bilo i potrebne podrške. Međutim, od nečega bi morali krenuti ako želimo od Vinkovaca i ovoga dijela Hrvatske načiniti turističku destinaciju prepoznatljivu po izvrsnosti. Ajmo, onda to početi od Bosuta – europskog Eufrata i Nila – na čijem je desnom zavoju, nicala i razvijala se europska civilizacija!”, poziva Goran Rihelj.
