Kad nam je dosadno, većina nas posegnut će za svojim pametnim telefonom i pomoću njega će pokušati odagnati dosadu
Ali što ako je dosada ustvari značajno iskustvo koje nas tjera na dublja promišljanja i potiče kreativnost?
Upravo to je zaključak dvije nedavno objavljene studije. U jednoj od njih, istraživači su tražili od jedne grupe ispitanika da rade nešto dosadno, poput kopiranja brojeva iz imenika, a nakon toga su im dali test kreativnosti. Rezultati su pokazali da je grupa koja je imala dosadan zadatak imala kreativnije ideje od grupe koja se nije dosađivala.
U drugoj studiji ispitanici su se našli pred testom asocijacija, a oni koji su prije testa bili prisiljeni gledati u dosadni čuvar zaslona, pružali su više odgovora.
Dosada može potaknuti kreativnost jer je nemiran um željan stimulacije. Tjera nas na angažman i traganje, jer ono što u tom trenutku radimo nije zadovoljavajuće.
To su znali i filozofi stoljećima ranije. Kierkegaard je dosadu opisao kao prethodnicu stvaranja: “Bogovima je bilo dosadno pa su stvorili ljudska bića”.
Psiholozi smatraju da je danas problem to što se ne hvatamo u koštac s tim trenucima dosade, već ih eliminiramo uz pomoć mobilnih uređaja.
Psihologinja Sandi Mann tvrdi da je skrolanje po pametnim telefonima jednako štetno kao konzumacija brze hrane i predlaže da se umjesto bježanja prepustimo dosadi jer ona može biti vrlo zanimljiva.
Naravno, osim “plodonosne dosade”, kako ju je nazvao filozof Bertrand Russell, postoji i loša, letargična dosada koja nas umara i zbog koje se osjećamo kao da nismo u stanju bilo što raditi, a na nama je da naučimo razlikovati te dvije vrste.
Izvor. Wired/planet.hr
