Činjenica ili izmišljotina?

Foto: Pixabay

Web je prepun informacija – od istinitih, lažnih i svega između – pa nije ni čudo da nam je često teško razlikovati činjenice od fikcije.

Mnogi od nas koriste web svaki dan. Ne bismo li trebali očekivati ​​da ćemo bolje tumačiti ono što tamo pročitamo? Možda… ali ne nužno.

Stereotip je da djeca i mladi bolje „kuže“ tehnologiju nego njihovi roditelji. Istina je da su često bolje informirani o moru dostupnih aplikacija i brže barataju različitim uređajima, no to ne znači da su bolji u tumačenju onoga što vide današnjem složenom medijskom krajoliku, odnosno na vijestima i webu.

To potvrđuje i nedavna studija koju je objavila Stanford History Education Group: današnji učenici općenito su prilično loši u procjeni vijesti i drugih informacija koje vide na internetu. Kako bi se bolje snalazili u moru dostupnih informacija, trebaju pomoć učitelja i profesora, a znatna je pomoć naučiti ih kako provjeriti činjenice što vide na webu.

Na mnogo načina, web je izvor dezinformacija. Ali web također može biti najbolji alat u borbi protiv laži. Važan prvi korak je prepoznavanja pouzdanih izvora koji se mogu koristiti za provjeru ili opovrgavanje informacija s weba.

Djeca i mladi često će u pričama u koje je teško povjerovati uočiti neke od sumnjivih tragova: na primjer da nikada ranije nisu čuli za medij koji je objavio tu priču, tu i tamo neka pravopisna pogreška koja se ne bi smjela naći u profesionalnom novinarskom tekstu ili slika loše kvalitete koja prati tekst.

No, najveći problem je u tome što djeci jednostavno ne pada na pamet da netko vijesti može izmišljati. Unatoč sumnjivim detaljima, lažne vijesti često izgledaju kao pravi novinski članci, a što se sadržaja tiče… pa, vijest bi i trebala biti iznenađujuća – inače ne bi bila vijest!

Zato je jedan od najmoćnijih alata kojima raspolažemo u podučavanju o dezinformacijama jednostavno podizanje svijesti. Svatko zna što je laganje i mnogi od nas su to sposobni uočiti – vještina je zapamtiti uključiti detektor laži koji imamo u svojoj glavi onda kada je to važno.

Kako onda znati čitate li vjerodostojan izvor vijesti ili web stranicu koja je kompromitirana nečijim interesom? Ili čak samo satiričnu vijest koja je postala viralna? Tu dolazi fact-checking, odnosno provjera činjenica. Web-mjesta koja djeci i mladima omogućuju provjeru informacija koje vide u vijestima, video zapisima i drugim izvorima ključna su za odvajanje činjenica od fikcije.

Gordana Ilić Ostojić