Svatko od nas osjetio je barem jednom u životu bol u području trbuha koja se javila prilikom trčanja. Nekada je bol slabija te nakon kratkog hodanja nestane, a ponekad je toliko jaka da čak ni prekid aktivnosti nije dovoljan za njezino zaustavljanje. No, je li zaista problem u slezeni?
Kako bi naši mišići tijekom trčanja mogli adekvatno funkcionirati, potrebna im je energija. Kao što već znamo, osnovni izvori energije jesu ugljikohidrati, bjelančevine i masti. Oni se unose putem hrane te se koriste odmah za energiju ili se skladište za kasniju upotrebu. Tijekom trčanja aktiviraju se mišići cijelog tijela. Da bi mišići adekvatno radili, krv iz ostalih
organa odlazi u mišiće što onemogućava normalan rad ostalih organa. Neki podaci pokazuju da čak 80% krvi iz probavnog sustava odlazi u mišiće tijekom fizičke aktivnosti. S tim podatkom na pameti, nije ni čudno da nam postane loše ako krenemo u aktivnost (trčanje, plivanje, itd.) punog želuca. Nije ni čudo da nam bake stalno viču ”2 sata nakon jela nema
ulaska u vodu”.
Dakle, bol koja se javlja prilikom trčanja može nastati iz nekoliko razloga:
- trening neposredno nakon jela. Krv automatski odlazi u mišiće, stoga u želucu ne preostaje dovoljno krvi za adekvatnu probavu tek pojedene hrane,
- nastanak ishemije (manjak kisika) mišića dijafragme ili crijeva,
- istezanje ligamenata kojima su organi pričvršćeni za stražnji trbušni zid, itd. Ono što sa sigurnošću mogu reći je da će se bol pojaviti onda kada nije proteklo dovoljno vremena između posljednjeg obroka i početka aktivnosti. Koliko je vremena potrebno, ovisi o vama. Preporuka je da bi pauza trebala biti 2 sata. Međutim, netko može već nakon 30 minuta
krenuti s treningom dok drugi moraju pričekati i do 4 sata nakon obroka da bi mogli započeti trening. Stoga je važno da pratite i osluškujete svoje tijelo. Isprobajte sve opcije te vidite koja opcija vašem tijelu najbolje odgovara. Strategije koje pomažu olakšati bol u trbuhu kada se već pojavi jesu: pritisak na bolno područje, uvlačenje trbuha i nastavak aktivnosti s uvučenim trbuhom dok bol ne prestane, istezanje bolne strane te pretklon trupom (istezanje prema naprijed).
Autor: Lorena Draženović, mag.cin.
