Algoritam je u osnovi niz uputa osmišljenih za rješavanje specifičnih problema, izvođenje zadataka ili donošenje odluka. U računalnom programiranju, algoritmi usmjeravaju radnje računala poput sortiranja elemenata, lociranja podataka ili identificiranja objekata.
U društvenim medijima, algoritmi su pravila, signali i podaci koji upravljaju radom platforme. Oni određuju kako se sadržaj filtrira, rangira, odabire i preporučuje korisnicima. Tako algoritmi suptilno utječu na naše izbore i ono što nam se prikazuje na društvenim mrežama.
Ono što vidimo na društvenim mrežama određeno je algoritmom koji upravlja sadržajem, a zadaća algoritma je da nas zadrži online što je duže moguće. Što smo dulje angažirani, to više ciljanih oglasa platforma može prodavati – oglasa osmišljenih da dopru baš do nas, „skrojenih“ prema našim konkretnim interesima. Ovo je poslovni model svih glavnih platformi.
Kako bi nas zadržao što dulje online, algoritam koristi podatke o nama – poput vrste sadržaja koje smo lajkali i dijelili u prošlosti, te predviđa kojim ćemo se sadržajem najvjerojatnije baviti u bliskoj budućnosti. Tako algoritam odlučuje što će nam sljedeće prikazati. Ako lajkamo određenu objavu ili je podijelimo, vidjet ćemo više sličnih.
Analizirajući ponašanje korisnika algoritmi nastoje isporučiti sadržaj koji je relevantan, privlačan i pravovremen. Takav personalizirani pristup potiče angažman korisnika i održava platforme živima i dinamičnima.
Algoritmi također „nagrađuju” one koji najčešće dijele sadržaj tako da emitiraju njihove objave na većem broju društvenih feedova, čime zarađuju više pregleda, lajkova, komentara i dijeljenja. Kao što je već rečeno, uzbudljive ili informacije koje izazivaju bijes obično „pokupe“ više reakcija. Potičući česte korisnike da nastave dijeliti visokoučinkovit sadržaj, algoritam u konačnici potiče mreže stalnih dezinformacija. Studija s USC-a (University of Southern California) pokazala je da 15 % onih koji često dijele vijesti na društvenim mrežama stoji iza približno 40 % lažnih vijesti koje kruže Facebookom.
Tehnologija koja stoji iza društvenih medija – na žalost – nije optimizirana da pruži pristup visokokvalitetnim informacijama, nego da donese zaradu. Cilj je postići angažman korisnika, među ostalim i omogućavanjem da nečuvene priče i mišljenja brzo pronađu široku publiku.
Svaka platforma društvenih medija sastoji se od šarolike mješavine korisnika s različitim preferencijama. Bez sustava filtriranja, korisnici bi se morali kretati kroz bujicu postova, što može biti vrlo zamorno i obeshrabrujuće. Takvo „dosadno“ iskustvo moglo bi navesti korisnika da prestane koristiti određeni medij u tom trenutku, a to vlasnicima platforme nije u interesu. U konačnici, cilj im je korisnicima predstaviti sadržaj koji je u skladu s njihovim interesima i koji ih drži angažiranima na platformi dulje vrijeme.
Tu na scenu stupaju algoritmi. Platforme društvenih medija koriste sofisticirane algoritme kao inteligentne vodiče, koji pažljivo sortiraju i povezuju sadržaj s publikom i njihovim određenim preferencijama.
Algoritmi u tom smislu funkcioniraju slično kao knjižničari, a prioritet sadržaju koji će prikazati daju na temelju različitih čimbenika. Oni analiziraju prijašnje ponašanje korisnika, relevantnost sadržaja i popularnost objava kako bi odredili prioritet sadržaja koji će korisniku ubuduće predstaviti u feedovima.
Zbog toga će u feedovima korisnika biti istaknuti postovi s višom stopom angažmana, povećavajući tako njihovu vidljivost i doseg. Štoviše, algoritmi daju prioritet sadržaju koji je usklađen i s interesima i preferencijama korisnika, analizirajući čimbenike poput prošlih interakcija i ponašanja pregledavanja kako bi pružili personalizirane preporuke.
Ukratko, algoritmi društvenih medija igraju ključnu ulogu u oblikovanju naših korisničkih iskustava isporukom sadržaja prilagođenog našim preferencijama i ponašanju.
Gordana Ilić Ostojić
