The Bright Line tehnika: Princip mršavljenja za one koji su jednostavno ovisni o hrani

    Foto: Pixabay

    Gubljenje masnih naslaga može biti težak posao, no za neke ljude to je posebno naporan pothvat. Nekima je to jednostavno borba, bitka koju ne uspijevaju dobiti.

    Probala je sve

    Susan je osoba koja se desetljećima borila s vlastitom težinom. Pokušala je sve, od knjiga za mršavljenje, napornih treninga do trčanja maratona. Razmišljala je čak da obavi kompliciranu želučanu operaciju kako bi smanjila unos hrane.

    Na svom putu ka mršavljenju, otkrila je program od 12 koraka fokusiran na borbu protiv ovisnosti o hrani. Tada joj se ‘upalila lampica’ i shvatila je kako za nju jednostavno ne može vrijediti pravilo da jede sve umjereno, jer neku hranu jednostavno ne zna jesti umjereno.

    – Za neke ljude, mala količina hrane zadovolji njihovu potrebu, no za druge ona samo povećava želju za tom hranom. Ako si zagriženi pušač koji puši 2 kutije na dan, jednostavno ne možeš odjednom pušiti umjereno. Želja će biti konstantna i jaka te ćemo željeti više. Za neke ljude, isto to se događa i s hranom – kaže.

    Hrana koju si je jasno zabranila

    The Bright Line je princip koji je strog i nije za svakoga. No, njoj je to bila jedina stvar koja je funkcionirala.

    Kada je postavila jasnu liniju koju hranu ne smije jesti, jer zna da će pojesti previše, napokon je počela vidjeti rezultate.

    Hrana koju izbjegava je uglavnom ona koju mnogi nutricionisti labeliraju kao hranu koja ima veliku mogućnost da se previše konzumira. Znanstvena istraživanja također sugeriraju da su ove namirnice direktno povezane s pretilošću u generalnoj populaciji, unatoč činjenici da su rasprostranjene i dostupne u gotovo svim trgovinama, restoranima i fast-food restoranima.

    To su procesirane namirnice poput gotovih granola pločica i pahuljica koje se reklamiraju kao savršen doručak, a u stvarnosti sadrže visok udio šećera. Također su zabranjene općenito namirnice bogate šećerom ili bijelim brašnom. No, šećer i brašno se nalaze čak i u proizvodima za koje nikada ne bi pomislili da mogu imati nešto od toga.

    Ketchup, umaci za salatu, voćni jogurti i gotovi smoothieji se također nalaze na listi namirnica s visokim udjelom šećera.

    – Vrlo lako se zavaramo da jedemo zdravo, dok u stvarnosti unosimo velike količine šećera – kaže.

    Jedeš šećer, želiš još

    Činjenica da je procesirana hrana loša za nas i našu samokontrolu zaista nije radikalna.

    – Ovakve namirnice trebale bi se zvati ogoljene namirnice jer su ogoljene od većine svojih nutricionalnih vrijednosti – rekla je Susan.

    Jedno istraživanje od čak 68 studija je pokazalo je da što više šećera osoba pojede, više kilograma dobije do kraja istraživanja. Drugim riječima, količina šećera u prehrani može se koristiti da se ugrubo predvidi težina osobe, otkrili su.

    Povezanost postaje jasnija kada shvatimo kako naše tijelo procesira šećer: što ga više jedemo, tim ga više želimo.

    Većina ljudi ne treba u potpunosti eliminirati ove namirnice iz prehrane te se mogu voditi mišlju o umjerenosti, no Susan je odlučila podvući liniju te zaboraviti da  uopće postoje.

    Što jesti umjesto šećera i procesiranih namirnica

    Umjesto namirnica punih šećerom i ogoljenih namirnica, nutricionisti diljem svijeta preporučuju unošenje više dobrih masti, proteina i vlakana.

    – Zaista je jednostavno: Proteini, povrće i masti. Cjelovita. Prava. Hrana – govori Susan.

    Za razliku od šećera, namirnice poput cijelih jaja, lisnatog povrća i mirisnih orašastih plodova šalju signal mozgu da smo pojeli dovoljno. Također, održavaju stabilan šećer u krvi te tako nema ni velike gladi nakon jela (za razliku od šećera, koji nam naglo povisi šećer u krvi i jako brzo taj skok šećera opadne te uzrokuje veliku glad jako brzo nakon obroka).

    Dugo su masti bile ‘zabranjene namirnice koje uzrokuju debljanje’ te su se izbjegavale. To vrijeme je prošlo.

    – Unos masti ne uzrokuje debljanje. Upravo suprotno, može nam pomoći u mršavljenju – kaže Aaron Carol, profesorica na Indiana School of Medicine.

    To znači da avokado, orasi, losos, bademi, maslinovo ulje i slične dobre masti zaslužuju mjesto u našoj prehrani. Osim njih, povrće nam treba biti prijatelj, pogotovo zelenilo poput kelja i brokule – kao i proteini poput jaja.

    No, osim masti i proteina, Susan kaže da namirnice poput cjelovitih žitarica i slatkog krumpira također imaju mjesto u njenoj prehrani. Ovaj princip je pomogao Susan da ostvari svoje ciljeve, te se nada da će pomoći i drugima.

    – Nisu svi ljudi jednaki što se tiče odnosa prema hrani. Za mnoge je ovakva prehrana preradikalna. No, za ljude koji gube kontrolu nad svojim životom zbog hrane koja u biti kontrolira njih, ovo bi mogao biti odgovor na problem. Meni je promijenilo život – zaključila je.

    Izvor. zivim.hr/Andrea Dugandžić, fitness bloggerica