Danas je svjetski dan sindroma Down. Posve je bespotrebno da iznosim puke definicije, obilježja ili slične podatke. Umjesto toga zamolila bih vas da na trenutak odmaknete svoje misli od corona virusa i samoizolacije te od vijesti i svih informacija koje vas u posljednje vrijeme obasipaju. Pomislite na trenutak na djecu i osobe s Down sindromom. Zamislite njihove široke osmijehe kojima stvarno mogu osvijetliti prostoriju, zamislite njihove poglede na život u kojima je sve lijepo i zanimljivo, zamislite njihovu upornost da nauče sve što im se pokaže, zamislite njihovu volju i želju da se zaposle i budu što samostalniji u životu.
Istina je da smo se našli u teškom periodu i da smo se susreli sa, za sve nas, posve novom preprekom. No corona će proći, ova situacija će proći i mi ćemo tu prepreku savladati i krenuti dalje. Ali djeca i osobe s Down sindromom, baš kao i njihovi roditelji, nalaze se svako malo u nekom teškom periodu, skoro svaki dan naiđu na novu prepreku koju valja savladati. Naša situacija će proći ali njihovi izazovi neće! Stoga budimo solidarni danas jedni s drugima i omogućimo im njihov dan. Dovoljno je da obučete šarene čarapice i da stavite, barem na trenutak, osmijeh na lice. Proslavimo, na prigodan način, Svjetski dan sindroma Down. 😊
Down Syndrome International (DSI) je službeno odredio 21. ožujak kao Svjetski dan osoba s Down sindromom (WDSD). Navedeni datum je izabran kako bi označio jedinstvenost Downova sindroma u potrostručenju (trisomiji) 21. kromosoma. Svjetskim danom syndroma Down (WDSD) prvi put je obilježen u Singapuru 2006. godine, a mnoge organizacije širom svijeta pridružit će se ovoj proslavi kroz razne događaje i aktivnosti, tako da se današnji datum obilježava u cijelom svijetu.
Downov sindrom je genetski poremećaj koji je uzrokovan prisutnošću jednog kromosoma viška. Nastaje u trenutku začeća. Prosječno se jedno od 650 novorođene djece rađa s Downovim sindromom. Taj poremećaj sprječava normalan tjelesni i mentalni razvoj djeteta. Down sindrom smatra se jednim od najčešćih genetskih odstupanja pri kojem postoji višak jednog ili dijela jednog kromosoma što uzrokuje različite probleme u psihofizičkom razvoju djeteta.
Piše: Lorena Draženović, mag.cin.
Lorena Draženović specijalizirala je kineziterapiju na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistra je kineziologije, kineziterapeut i Halliwick instruktor. Za znanstveni rad o temi “Pet zastava, pet medalja, osam Olimpijskih igara: Jasna Šekarić – studija slučaja” nagrađena je Rektorovom nagradom. Već na trećoj godini fakulteta počela je volonterski raditi s djecom s teškoćama u razvoju, a u tom području djeluje i danas. Sudjelovala je na brojnim znanstveno – stručnim konferencijama većinom kao izlagač vlastiti radova. Iza sebe ima objavljena četiri stručna rada te nekoliko nagrada za iste.
