Stručni skup “Bata-Borovo (1931.-2016.): povijesno naslijeđe i perspektive”

VUKOVAR, U prigodi obilježavanja 85. godišnjice osnutka tvornice Borovo i 25. godišnjice osnutka Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, u Hrvatskom domu u Vukovaru u četvrtak je započeo dvodnevni znanstveno-stručni skup “Bata-Borovo (1931.-2016.): povijesno naslijeđe i perspektive” kojim se pokušava dodatno ukazati na značaj koji je Borovo imalo za Vukovar i njegov, ne samo gospodarski, već i svaki drugi razvoj u godinama prije Domovinskog rata.

“Borovo je bilo pokretač cijelog vukovarskog kraja, a ogromna razaranja tvrtka je pretrpjela je u Domovinskom ratu i sada se pokušava oporaviti, iako taj oporavak nije lak. Znamo da je kriza Borova započela puno prije Domovinskog rata i sigurno je da je dijelom bila uzrokovana i prevelikim broje zaposlenih. To je međutim neka druga priča”, kazao je voditelj Područnog centra Vukovar Instituta Ivo Pilar Dražen Živić.

Živić je ocjenio kako je sigurno da će Vukovar i njegova okolica gospodarski i društveni oporavak ponovno doživjeti tek onda kada se revitaliziraju gospodarske grane za koje je potrebno više radne snage, a to bi, po njemu, mogla značiti reindustrijalizacija.

“Uvijek se priča kako je Borovo imalo 24.000 radnika, a zaboravlja se kolika je u stvari bila veličina te tvrtke. Tu je bilo 200.000 četvornih metara prostora pod krovom, a u Borovu se proizvodila i električna i toplinska energija. To je bi infrastruktura dostojna jednog većeg grada”, podsjetio je nekadašnji član Uprave Borova Ivan Hubalek.

Hubalek je također kazao kako je Jan Bata na našim prostorima bio nazočan još od prije Prvog svjetskog rata te kako nisu točni podaci po kojima je je taj češki industrijalac koji je 1931. godine osnovao Borovo, u Vukovar došao tektridesetih godina prošloga stoljeća, neposredno prije nego će osnovati tvornicu.

“Dvadesetih godina Jan Bata ima tvrtku u ondašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Dakle, nije naprosto došao, izašao iz vlaka i napravio ovdje tvornicu”, rekao je Hubalek.

U radu znanstveno-stručnog skupa sudjeluje 30-tak stručnjaka i znanstvenika.

ĐURO KARALIĆ