Što sve morate znati o sunčanju

    Foto: Pixabay/Hans Braxmeier

    Koži je potrebna kvalitetna zaštita cijelo vrijeme kako bi se održala njena elastičnost i zdravlje. Dugo i neoprezno izlaganje suncu može biti opasno i dovesti do promjena na koži, od crvenila i opeklina do nastanka tumora.

    Mnogo tim opasnostima ne pridaju dovoljno pažnje jer im je glavni cilj preplanulost, no ukoliko želite zadržati zdravlje neizostavna je adekvatna zaštita za kožu, oči i ostale dijelove tijela izložene štetnim sunčevim zrakama, piše Marijana Petrović za zadovoljna.hr.

    Nezaštićeno i prekomjerno izlaganje suncu može izazvati oštećenje kože, oštećenje očiju, slabljenje imunološkog sustava, alergije, ubrzano starenje kože, nastanak bora, pa čak i rak.

    Pravilnom pripremom kože mogu se znatno ublažiti negativne posljedice sunčeva zračenja.

    Prije odlaska na sunce potrebno je napraviti dobar piling koji će ukloniti mrtve stanice s kože, pojačati mikrocirkulaciju i potaknuti procese regeneracije.

    Kožu je potrebno nahraniti preparatima koji sadrže kombinaciju vitamina A, C i E, koenzima Q10 te minerala cinka selena i bakra. Oni će koži vratiti hidriranost, spriječiti djelovanje slobodnih radikala, povećati elastičnost krvnih žila i kapilara te spriječiti nastanak bora i pigmentacijskih mrlja.

    Prehranu je potrebno obogatiti voćem i povrćem žuto-narančaste boje (breskva, marelica, dinja, rajčica…) jer sadrži veće količine beta-karotena koji potiče proizvodnju melanina što ubrzava tamnjenje.

    Maslinovo ulje i suho voće (bademi, lješnjaci, orasi) bogati su vitaminom E koji štiti stanice od djelovanja slobodnih radikala i održava elastičnost kože.

    Pozitivni učinci sunca

    Sunce ima i pozitivne učinke na organizam, podiže raspoloženje, sredstvo je protiv depresije, potiče proizvodnju vitamina D, ubrzava metabolizam i pozitivno djeluje na psorijazu i seboreju. Umjereno izlaganje suncu smiruje upalne procese na koži.

    Vitamin D
    Samp 5 minuta provedenih na suncu 2 do 3 puta tjedno može osigurati dovoljnu količinu vitamina D koje organizam treba za zaštitu zdravlja kostiju i zubiju te za prevenciju nekih bolesti koštanog tkiva.

    UVA-zrake
    One su glavni razlog nastanka alergija na sunce te usporavaju regeneraciju i vlaženje kože. Tako dovode do slabljenja tonusa kože i nastanka bora. Jačina UVA zraka jednaka je bez obzira na doba dana ili godišnje doba.

    UVB-zrake
    Ove zrake su najjače u ljetnim mjesecima i sredinom dana. Apsorbiraju se u površinskim slojevima kože pa su štetni učinci vidljivi brzo u vidu crvenila i opeklina. Mogu oštetiti rožnicu oka.

    Oprezno pri odabiru sunčanih naočala

    Zaštita očiju od sunčevih zraka i ultraljubičastog zračenja danas je neophodna. Zaštititi ih možemo šeširom i tako smanjiti izlaganje očiju suncu za otprilike 50 posto, nošenjem kontaktnih leća koje imaju zaštitu od ultraljubičastog zračenja te kvalitetnim sunčanim naočalama.

    Vrlo je važno da sunčane naočale imaju filtar za ultraljubičaste zrake. Tamne naočale koje ne zadržavaju UV-A i UV-B zrake mogu samo povećati opasnost zato što se iza njih zjenice šire kako bi se prilagodile smanjenoj količini svjetlosti, izlažući tako oči većoj količini opasnog UV zračenja.

    Kako odabrati sunčane naočale

    – na naočalama potražite certifikat ili oznaku koja govori o postotku štetnog zračenja koje naočale blokiraju i vrsti UV zračenja od kojeg štite oči, npr. ‘blokira 99% ultraljubičastih zraka’ ili ‘blokira 95% UV-B i 60% UV-A’

    – oznake koje govore o blokiranju infracrvenih zraka ne mogu spriječiti oštećenje očiju

    – ako na naočalama postoji izraz ‘polarizirane’, to znači da leće tih sunčanih naočala smanjuju odbljesak sunca od drugih površina, ali to ne znači i da štite od UV zračenja

    – zakrivljene naočale koje u potpunosti pokrivaju oči sa svih strana nude dodatnu zaštitu od UV zraka jer štite i od zračenja sa strane

    – izborom naočala sa zatamnjenim lećama niste neophodno izabrali i naočale s UV zaštitom

    OPREZ!
    – sunce treba izbjegavati od 11 do 16 sati

    – izbjegavati prekomjerno sunčanje, kako u prirodi tako i u solariju

    – osobe s velikim brojem madeža moraju izbjegavati sunce

    – osobe koje su imale maligni tumor kože, ili ako je netko unutar obitelji imao melanom moraju izbjegavati odlazak na sunce

    – posebnu pažnju potrebno je obratiti na madeže na leđima koje ne gledate tako često

    – kožu treba zaštititi kremom koja sadrži UV-A i UV-B filtre

    – trajnost sredstva za sunčanje je oko 2 godine ako ih pravilno čuvamo u frižideru. Ali ako ste ih čuvali na toplom mjestu, ili ste potrošili veći dio pakiranja, najbolje je da svake godine kupite novo

    – važno je da se krema sa zaštitnim faktorom nanese i do 30 minuta prije izlaska na sunce

    – zaštitni faktor iznad 40 nema smisla, jer već zaštitni faktor 33 filtrira 97 posto UV-B zračenja

    – za dobru zaštitu potrebno se mazati svaka 2 sata jer se aktivni sastojci kreme počinju vremenom raspadati

    – zaštitna krema treba biti nanesena obilno

    – posebnu pažnju treba posvetiti čelu, usnama, ušima, nosu, prsima i ramenima

    – boravak u sjeni na obali ili u sjeni na brodu također traži punu zaštitu zbog velike refleksije UV zračenja s površine vode

    – od djelovanja UV zraka nismo zaštićeni ni u vodi, mokra koža je osjetljivija na sunce pa može izgorjeti oko 4 puta brže nego suha

    – koža može izgorjeti i u hladu ili čak pri oblačnom vremenu, budući da se UV zrake odbijaju od reflektirajućih površina, poput vode i pijeska, a prolaze i kroz oblake

    – prilikom boravka na suncu obavezna oprema su kvalitetne sunčane naočale koje štite od UV zračenja, šešir sa širim obodom te laku i svijetla odjeća

    – potrebno je piti puno tekućine i jesti laganiju hranu s puno voća i povrća

    – nakon plaže obavezno je tuširanje kako bi se uklonili ostaci kreme za sunčanje i soli. Kožu je zatim potrebno namazati hidratantnom kremom s vitaminom E kako bi joj se vratila vlažnost i elastičnost

    – sunčanje se ne preporuča ako koristite neke lijekove, (npr. antibiotike), jer može uzrokovati crvenilo i osip

    Ulja sa zaštitnim faktorom

    Kako bi zaštitili kožu od štetnog UV zračenja možete isprobati i neke prikladne mješavine ulja prije sunčanja. Ulja koja posjeduju uvjerljivo najviši zaštitni faktor su ulja sjemenki maline – SPF 25 do 50 i ulje čileanskog lješnjaka – SPF 10 do 30.

    Marijanin savjet:
    – Tri do pet šalica kvalitetnog zelenog čaja (ne iz vrećice) dnevno umanjiti će svrbež kod alergijskih reakcija, zaštiti vas od slobodnih radikala i popraviti ten uništen prekomjernim izlaganjem suncu. Korišten izvana dodatno će pomoći i kod akni.

    – Neka eterična ulja mogu biti jako opasna. To su ulja iz roda Citrus koja nakon izlaganja UV zrakama djeluju izrazito toksično na stanice kože. Najopasnija ulja su: bergamot, limeta, limun, gorka naranča i grejp, te neka manje poznata kao kumin, kele, limunovac (verbena) i anđelika.

    – Ukoliko se takva ulja nanesu na nožu potrebno je pričekati 24 sata prije no što se izložite suncu.