Na području Hrvatske, potkraj XVIII. stoljeća, u Zagrebu se javlja Ephemerides zagrabienses (1771), a za austrijsko-turskoga rata, također u Zagrebu, izlazi Kroatischer Korrespondent (1789–90). Za napoleonske okupacije Francuzi u Zadru pokreću Il regio Dalmata – Kraglski Dalmatin (1806–1810), prve novine na hrvatskom jeziku. Godine 1835. Ljudevit Gaj uspijeva, u suradnji s većim brojem članova narodnoga pokreta, pokrenuti Novine horvatske, koje su poslije dobile i književni prilog Danica hrvatsko-slavonska i dalmatinska. Bilo je to novinarstvo s prosvjetiteljskim nacionalnim programom gdje su se angažirali poznati intelektualci, osobito književnici i politički publicisti.
Pojavom (1904) Riječkoga novog lista Frana Supila, zagrebačkog Obzora (1905–40), pod uredništvom Milivoja Dežmana, te Novosti (1907), pod uredništvom Mirka Dečaka, mijenja se karakter hrvatskoga novinstva: od prosvjetiteljsko-tumačiteljskog i “časopisnog” k obavijesno-političkom. Vijesti dobivaju prednost pred tumačenjima i komentarima, razvija se reportaža i reportažni pristup političkim zbivanjima. Počinju se koristiti telefon i telegraf za dojavu vijesti novinama, a u Obzoru 1906. izlazi i prva fotoreportaža.
Godinu poslije legalizirana je i kolportažna prodaja novina, što je bio poticaj tržišnoj orijentaciji novinarstva. U modernom su se pristupu nadasve isticale Novosti, u kojima se uvode redovite fotoreportaže, višestupačni naslovi, kratke političke vijesti bez komentara, elementi današnje “crne kronike”, novosti iz mode, sustavno praćenje športa i dr. Na tim se postulatima novinarstvo širi, osobit doseg ima pred II. svjetski rat. Tada se mijenja struktura čitateljske publike, širi se krug takozvane ženske publike (novine se proširuju ljubavnim romanima, kuharskim receptima, modnim i filmskim prikazima, stripovima…), te radničke publike (sindikalno novinarstvo). Širenjem čitateljske publike raste i broj specijaliziranih novina i časopisa (iz filma i kazališta, humoristički časopisi, listovi za mlade itd.), pa dolazi do profesionalizacije novinarstva i pojave istaknutih novinarskih ličnosti (M. Jurić Zagorka, M. Dežman, M. Cihlar-Nehajev, V. Lunaček, R. Maixner, J. Horvat, R. Herceg, I. Esih, K. Kovačić, B. Livadić, P. Kauders, B. Gršković, H. Macanović, F. Fuis, I. Mihovilović i dr.), a 1910. osnovano je i Hrvatsko novinarsko društvo.
http://proleksis.lzmk.hr/ĐURO KARALIĆ
