VINKOVCI, U okviru posjeta poljskih tvrtki iz sektora prerade drva i proizvodnje namještaja Vukovarsko-srijemskoj županiji, Hrvatska gospodarska komora (HGK) Županijska komora Vukovar, Drvni klaster „Slavonski hrast“ i Vukovarsko-srijemska županija organizirali su Hrvatsko-poljsku drvoprerađivačku konferenciju s poslovnim razgovorima.
Pozdravljajući sudionike konferencije, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić podsjetio je kako Vukovarsko-srijemska županija već godina ima uzornu suradnju s Velikopoljskim vojvodstvom u Poljskoj te kako se puno očekuje i od suradnje s poljskim drvoprerađivačima kojih je 11 stiglo u Vinkovce na Hrvatsko-poljsku drvoprerađivačku konferenciju.
Poljaci su, kako se moglo čuti, zainteresirani za kupnju slavonskog hrasta lužnjka te poslovnu suradnju s vukovarsko-srijemskim drvnim prerađivačima.
Po riječima Rafala Gruszczynskog iz Poljske gospodarske komore, najveći problem s kojim se Poljska trenutačno bori je nedostatak suradnje s državama koje prodaju drvo, posebice hrast.
“Zato i tražimo države koje su poznate po uzgoju hrasta, ali i drugog drveća. Ovdje su došle naše najveće tvrtke u drvnoj industriji i nadaju se suradnji, zanimaju se za finalne proizvode, kao što su vrtne garniture, podovi ili sve ostalo što hrvatsko tržište nudi”, naveo je Gruszcynski rekavši kako u Poljskoj posluje oko 7.500 tvrtki u drvoprerađivačkoj industriji sa prerađenih 38 milijuna kubičnih metara drva godišnje.
Predsjednica HGK Županijske komore Vukovar Vinka Ivanković podsjetila je kako drvna industrija danas čini 3,5 posto BDP Republike Hrvatske. U Vukovarsko-srijemskoj županiji od 1.500 tvrtki, u sektoru prerađivačke industrije je njih oko 250 od čega je 56 drvoprerađivača, navela je.
Konferenciji je nazočan bio i Tomislav Dubravac, koordinator projekta “Ekološke klimatske promjene i problem obnove šuma hrvatska lužnjaka Spačvanskog bazena” iz Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko koji je upozorio na potrebu održavog razvoja spačvanskog bazena koji čini 1/5 svih šuma u Hrvatskoj i pripada kategoriji starih šuma.
“Projekcije pokazuju kao ćemo za trideset i nešto godina imati 60 i nešto posto sastojina hrasta lužnjaka Spačvanskog bazena 1. i 2. dobnog razreda dakle onih mladih šuma. Sada smo u vremenu kada se ima materijala ali ćemo doći za trideset godina u stanje kada nećemo imati šta sijeći i zato sada moramo biti pametni i izboriti se za održivi razvoj naših šuma”, zauzeo se taj stručnjak.
ĐURO KARALIĆ
Foto:Pixabay/Thomas B.
