Misija međunarodnih novinarskih udruga i organizacija za zaštitu slobode izražavanja, koja je u lipnju posjetila Hrvatsku, objavila je izvještaj o stanju u hrvatskom novinarstvu i političkim pritiscima „Croatia: Media Freedom in Turbulent Times“. Izvještaj je predstavio predsjednik HND-a Saša Leković na konferenciji za medije „Integritet medija i novinara u Hrvatskoj“ u Novinarskom domu, prenosi hnd.hr.
Izvještaj donosi sažetak rezultata trodnevne misije u Hrvatskoj u lipnju 2016. koju je predvodila organizacija SEEMO (South East Europe Media Organisation/Medijska organizacija Jugoistočne Europe) i u kojoj su sudjelovali i predstavnici EBU-a (European Broadcasting Union/Europska radiodifuzijska unija), EFJ-a (European Federation of Journalists/Europska federacija novinara), ECPMF-a (European Centre for Press and MediaFreedom/Europski centar za slobodu tiska i medija), IPI-ja (International Press Institute/Međunarodni Press Institut) i austrijskog ogranka RSF-a (Reporters Without Borders/Reporteri bez granica).
Zaključci iz izvještaja (mogu pronaći na web stranici hnd.hr):
S jedne strane, incidenti praćeni fizičkim nasiljem i – još gore – nekažnjavanje počinitelja nastavlja se, a to nije situacija prihvatljiva za državu-članicu EU. S druge strane, zakonske odredbe kao što su kazneno djelo klevete i sramoćenja korištene su da bi se kaznili istraživački novinari zbog toga što rade svoj posao. Takve tendencije se mogu i moraju promijeniti.
Jasno je i to da su u Hrvatskoj na djelu“neformalna” ograničenja slobode izražavanja i ona koja se mogu lakše zamaskirati i stoga zanijekati. Ta ograničenja uključuju velik politički utjecaj u medijima kao i politički motiviran diskurs koji nastoji potkresati krila kritičkom novinarstvu izdvajajući one koji ga prakticiraju kao “aktiviste” i “izdajice”. Ti obrasci utječu i na sadržaj medija izravnim pritiskom ili samocenzurom i na recepciju sadržaja kod publike.
Najupadljiviji primjer aktualnog političkog utjecaja je novo očigledno vladino uplitanje u javni elektronički medij HRT. Unatoč bilokakvih tehničkih opravdanja koja se mogu navesti, otkaz glavnom ravnatelju HRT-a, premještaj gotovo 70 ljudi na druga radna mjesta te paradigmatične promjene programskog sadržaja I prizvuka – u samo nekoliko mjeseci – samo je dodatak pokušaju koalicije HDZ – Most da zadobije kontrolu nad HRT-om za vlastite namjere. To uznemiruje to više što se u Hrvatskoj spremaju parlamentarni izbori u rujnu 2016., kad bi dakle HRT morao nastojati proizvesti ravnomjerno, izbalansirano informiranje.
Delegacija razumije potrebu HRT-a kao javnog elektroničkog medija da ponudi sadržaj koji je ideološki izbalansiran ikoji odgovara potrebama hrvatskih gledatelja u cjelini. No to se ne može i neće postići invazijom političkih partija u ciklusima. Umjesto toga sljedeća vlada bi morala uspostaviti pluralističan, depolitiziran sustav postavljanja ravnateljstva koji će HRT-u, uz neovisnost i povjerenje javnosti, donijeti i financijsku stabilnost i prostor za inovacije u natjecanju s privatnim televizijama.
U cjelini govoreći, zabrinjavajuće je do koje su mjere vodeće javne osobe pridonijele društvenoj polarizaciji diskursom “naši protiv vaših” kad je riječ o medijima. To je u najbolju ruku ciničan pokušaj miniranja nepoželjne kritičnosti. U najgoru to novinare dovodi do toga da riskiraju verbalne ili čaki fizičke napade te iskrivljuje ulogu medija u društvu.
Iduća hrvatska vlada imat će priliku uvelike poboljšati situaciju u pogledu slobode medija i postaviti nove standarde poštovanja neovisnosti i pluralizma medija. Tu priliku ne bi trebalo propustiti, navodi se u izvješću.
Preporuke:
Hrvatskoj vladi i političkim strankama:
- Političke stranke svih boja moraju se suzdržati od uplitanja u uređivačke poslove javnog elektroničkog medija HRT-a.
- Sljedeća vlada trebala bi promijeniti zakone koji se odnose na HRT tako da mu jamče neovisnost. Ponajprije taj proces treba predvidjeti promjenu načina na koji se postavlja glavni ravnatelj HRT-a i ostale rukovoditeljske strukture u skladu s europskim standardima o javnim elektroničkim medijima.
- Zakonodavci trebaju u raspravu o novom Zakonu o HRT-u uključiti novinare HRT-a i povećati ulogu novinara, civilnog društva i gledatelja u odabiru HRT-ovih rukovodećih struktura.
- Sljedeća vlada treba poduzeti korake kojima bi jamčila neovisnost regulatoru elektroničkih medija – Vijeću za elektroničke medije (VEM) – uključujući i dopunu postupka postavljanja članova Vijeća.
- Političari svih stranaka se moraju suzdržati od sudjelovanja, od pružanja podrške ili od samo percipiranja da pružaju podršku prljavim kampanjama ili retorici mržnje uperenima protiv novinara i regulatornih medijskih tijela. Kad se pojave, takve kampanje i retoriku političari moraju osuditi.
- Vlasti moraju provesti opsežne istrage o fizičkim napadima na novinare kao i o prijetnjama onlineioffline, te uhvatiti odgovorne.
- Političari iz svih stranaka moraju javno osuditi čin ili prijetnju upućenu novinaru kao neprihvatljivu u slobodnom i demokratskom društvu.
- Hrvatski sabor treba potpuno ukinuti Članak 148 Kaznenog zakona o “sramoćenju” te članke 147, 149, 349 I 356.
- U interesu medijskog pluralizma I promocije kvalitete i neovisnosti medija sljedeća hrvatska vlada treba obnoviti rad na medijskoj strategiji putem Fonda za promociju pluralizma i raznolikosti u elektroničkim medijima te razmotriti ponovno uspostavljanje modela za financiranje neprofitnih medija. Treba također ponovo uspostaviti financiranje svih medija na jezicima manjina kojima je ono uskraćeno.
- Zakonske odredbe koje se odnose na transparentnost vlasništva u medijima treba ažurirati da bi se osigurao okvir za njihovo praćenje i poštivanje.
Javnom elektroničkom mediji HRT-u:
- Ravnateljstvo HRT-a bi trebalo težiti fer i ravnomjernom praćenju rujanskih parlamentarnih izbora 2016.
- Ravnateljstvo i novinari HRT-a trebali bi djelovati u dugoročnom interesu kuće i pokazati solidarnost odbijanjem utjecaja političkih stranaka svih boja.
- HRT bi trebao razmisliti o osnivanju internog savjeta koje bi služilo kao pas čuvar HRT-ove neovisnosti, slično modelu Savjeta reportera na španjolskoj javnoj televiziji RTVE.
Hrvatskim novinarskim organizacijama:
- Novinarske organizacije (udruženja i sindikati) trebali bi se u svom javnom djelovanju suzdržati od političkog aktivizma te podupirati standarde profesionalnosti i kolegijalnosti.
- Novinarske organizacije bi trebale kovati solidarnost profesije zajedničkim frontom o pitanjima koja se tiču slobode i neovisnosti medija te odbaciti sve oblike političkog uplitanja u uredničke poslove.
- Novinarske organizacije trebale bi nastaviti sustavno pratiti prijetnje slobodi i neovisnosti medija.
- Novinarska društva trebala bi naglašavati važnost profesionalizma u medijima i podržavati programe treninga kao i medijske pismenosti za javnost.
HND.HR/ĐURO KARALIĆ
