Kako sport utječe na smanjenje stresa: Piše Lorena Draženović, mag.cin.

    Foto: Pixabay/James Riess

    Svi smo se našli u situaciji da se izmoreni tempom života, stresom na poslu i sl. samo želimo umotati u deku i ne izlaziti iz kuće. I vrlo vjerojatno u tim trenucima svima prolaze ista pitanja kroz glavu. Jesam li se preforsirao/la? Jesam li mogao/mogla ovo predvidjeti? Kako da se izvučem iz ovoga?

    Stručnjaci se slažu da je vježbanje ključ uspjeha. Oni koji redovno vježbaju bolje se nose sa stresom, boljeg su raspoloženja kao i jačeg mentalnog zdravlja.

    Različiti su razlozi zašto tijelo i um reagiraju na stres. Budući da smo svi različiti, razlikuju se i načini na koji se nosimo sa stresom. Baš zbog toga neke situacije mogu za određene ljude biti potpuno bezazlene, dok kod drugih izazivaju veliku razinu stresa.

    Kada se pojavi stresni podražaj a tijelo se ne zna nositi s njim, otpuštaju se hormoni (adrenalin, noradrenalin i kortizol) pomoći kojih se tijelo bori protiv stresnog podražaja. Naime, ako vi određenu situaciju doživite kao stresnu, mozak ju shvaća kao prijeteću. U tom trenutku mozak ne zna je li vama ugrožen život ili se samo vaš šef izderao na vas. Vi ste poslali informaciju da je situacija stresna i mozak ju shvaća kao prijeteću, bez obzira na bezazlenost situacije. Kada mozak primi stresnu (prijeteću) informaciju, on otpušta već navedene hormone te se tako priprema za fight or flight reakciju (bori se ili bježi). Tada vaši mišići postaju napeti, razina energije se podiže, povećava se krvni tlak, ubrzava se rad srca, usporava se probava te se krv preusmjerava u glavne skupine mišića. Svaka stresna situacija dovodi vaše tijelo u ovakvo stanje te ga čini napetim i neučinkovitim za svakodnevne zadatke.

    Stoga sport igra ključnu ulogu u rješavanju stresa, relaksaciji te uspostavi ravnoteže unutar tijela. Svakako preporučujem duge šetnje, trčanje i jogu. Međutim, koju god vrstu aktivnosti izabrali, nećete pogriješiti. Svakome treba ispušni ventil a sport, zbog svog višestranog djelovanja, idealan je način.

    Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje minimalno 2,5 sata aktivnosti tjedno. Mislim da je to minimum koji svatko od vas može ispuniti za sebe samoga.

    I ono najvažnije, slušajte sebe i svoje tijelo!

    Lorena Draženović specijalizirala je kineziterapiju na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistra je kineziologije, kineziterapeut i Halliwick instruktor. Za znanstveni rad o temi “Pet zastava, pet medalja, osam Olimpijskih igara: Jasna Šekarić – studija slučaja” nagrađena je Rektorovom nagradom. Već na trećoj godini fakulteta počela je volonterski raditi s djecom s teškoćama u razvoju, a u tom području djeluje i danas. Sudjelovala je na brojnim znanstveno – stručnim konferencijama većinom kao izlagač vlastiti radova. Iza sebe ima objavljena četiri stručna rada te nekoliko nagrada za iste.