Izbjeglička kriza obilježila 2015. godinu u županiji

VUKOVAR, Na početku nove kalendarske godine redovito se prave i analize godine iza nas, odnosno, što je sve obilježilo proteklu godinu. Kada je riječ o Vukovarsko-srijemskoj županiji to je svakako izbjeglička kriza koja je započela 16. rujna. U fokusu medija iz cijela svijeta danima su bili Tovarnik, Opatovac i Bapska. Izbjeglice su na početku dolazile u Tovarnik odakle iz se autobusima i vlakovima vozilo prema Mađarskoj. S neplaniranim brojem izbjeglica ubrzo je organiziran kamp u Opatovcu kroz koji je do njegovog zatvaranja, početkom studenoga, prošlo nekoliko stotina tisuća ljudi. najveći broj izbjeglica u Hrvatsku je ušao preko nekadašnjeg malograničnog prijelaza Bapska. S odmakom od nekoliko mjeseci može se reći kako je izbjeglička kriza u Hrvatskoj bila iznimno dobro organizirana tako da nije zabilježen niti jedan incident. Ne smije se zaboraviti niti kako je izbjeglička kriza donijela barem na određeno vrijeme i nekoliko desetaka novih radnih mjesta. Kada je riječ o politici prošlu godinu obilježili su parlamentarni izbori. Prema očekivanjima u našoj županiji najveći broj saborskih mandata osvojio je HDZ s koalicijskim partnerima. Slijedili su ih SDP i partneri dok su iznenađenje za sve dva saborska mandata Mosta. Tako će iz Vukovarsko-srijemske županije, s liste Domoljubne koalicije, u Saboru sjediti Božo Galić, Tomislav Čuljak,  Marija Budimir, Pero Čorić i Stevo Culej (HDZ). S liste koalicije Hrvatske raste u Saboru je ušao Predrag Matić koji je Vukovarac ali već godinama ne živi u Vukovaru. S liste Mosta u Saboru su Tomislav Panenić i Ivica Mišić. U naredne četiri godine građani će imati prilike vidjeti što će i koliko spomenuti napraviti za Vukovarsko-srijemsku županiju. Protekla godina je i godina tijekom koje je obavljena glavnina radova u selima županjske Posavine koja su u svibnju 2014. godine stradala u poplavi. Gunja, Rajevo Selo i Račinovci danas su gotovo u cijelosti obnovljeni. Tragovi poplave svedeni su minimum ali ipak ima i niz zamjerki mještana koji se žale na kvalitetu obavljenih radova, spore radove kao i činjenicu da svi poplavljeni objekti nisu obnavljani. Poslije provedene obnove na državi je pronaći model kako i na koji način zadržati građane u tim krajevima, odnosno, osigurati im radna mjesta. Tijekom 2015. godine bili smo, nažalost, svjedoci i niza prometnih nesreća koje su odnijele više mladih života. Županija je isto tako tijekom prošle godine ostala i bez više stotina svojih građana, mahom mladih i obrazovanih, koji su odlučili krenuti trbuhom za kruhom. U toj potrazi velika većina njih napustila je i Hrvatsku i svoj dalji život nastavlja u Njemačkoj, Irskoj, Norveškoj, Austriji… O razmjerama iseljavanja govori i to da su u rujnu prošle godine u prve razrede osnovnih škola upisana 932 prvašića manje.

PRESS 032