Čuvarkuća-lijek za sve: Piše Lorena Draženović, mag.cin.

    Foto: medjimurje.hr

    Čuvarkuća je izuzetno zanimljiva biljka koja se od davnina koristi u narodnoj medicini. Svoj naziv dobila je po narodnom vjerovanju da čuva kuću i obitelj od požara, bolesti, udara groma i ostalih nepoželjnih pojava. Brojne su i raznovrsne primjene čuvarkuće, a u ovom članku navest ćemo i neke od njih.

    Sok čuvarkuće
    Sok čuvarkuće sadrži antibakterijske spojeve koji se učinkovito bore protiv svih vrsta bakterija. Svježe iscijeđen sok iz listova čuvarkuće može se piti kao lijek za bronhitis, upalu grla i zubnog mesa te za pročišćenje crijeva i umirenje želudca. Također, nekoliko kapi svježe izcijeđenog soka pokazalo je učinkovitost u borbi protiv upale uha. Nadalje, zbog svojih antiseptičkih svojstava, sok iz listova čuvarkuće odličan je za kožne bolesti i ubode insekata.

    Mast od čuvarkuće
    Mast ove nevjerojatno biljke ima iznimno velike učinke kod opeklina i rana. Mast također može poslužiti i za ublažavanje pjega od sunca.
    Recept za mast: u posudu stavite šaku smrvljenih listića čuvarkuće, 200 g sitno isjeckanog svinjskog sala te 9 žlica vode. Kuhajte na laganoj vatri sve dok se mast ne počne odvajati. Kada se mast ohladi i stisne, posudu stavite u frižider ili na neko hladno i mračno mjesto.

    Čaj od čuvarkuće
    Čaj od čuvarkuće koristi se u borbi protiv gnojne angine te za ispiranje ranica i afti u ustima. Također se preporučuje kod menstrualnih tegoba, probavnih tegoba te čira na želucu.
    Recept za čaj: u 2,5 dcl vode stavite 12 g osušenih ili 10 g svježih listova čuvarkuće te kuhajte 15 minuta. Zatim procijedite i pustite da se malo ohladi. Za najbolju učinkovitost, preporučuje se šalica čaja ujutro na prazan želudac, a nakon toga svakih sat vremena po jednu žlicu čaja, dok ne popijete pripremljenu količinu.

    Također se smatra kako mješavina čuvarkuće i meda rješava tegobe sa štitnjačom. Stoga pomiješajte 750 g mljevenih svježih listova s 1 kg meda te konzumirajte svako jutro po jednu žlicu na tašte a preko dana još jednu do dvije žlice.

    Dobrobiti čuvarkuće poznate su od davnina. Čak ju je i Karlo Veliki opisao kao biljku koju svi moraju uzgajati na krovovima kuća. Tome duguje i svoj latinski naziv – Sempervivum tectorum  (lat. tectorum – na krovu).